NEDAVNA najava hrvatskog Stožera civilne zaštite da bi se s relaksacijom mjera društvenog distanciranja zbog covida-19 crkve mogle prije otvoriti za vjernike nego šoping-centri za kupce ili škole za učenike naišla je na žestoke kritike među pripadnicima nekih oporbenih stranaka te u dijelu javnosti i medija.
>> Plenković: Ovo je izrazito važna odluka, od 2. svibnja dozvoljavamo mise
Ulje na vatru dodatno je dolila odluka da se, navodno iz epidemioloških razloga, zbog 'smanjivanja mobilnosti' zabranjuje rad trgovinama nedjeljom. Ove dvije kontroverzne odluke samo su se nadovezale na raniju spornu dozvolu za održavanje vjerske procesije na Hvaru, kao i na mlake reakcije policije, pravosuđa i politike na tvrdoglavost župnika crkve na splitskoj Sirobuji koji je unatoč zabranama okupljanja održavao mise.
Kritičari uglavnom smatraju da ponašanje Stožera nema opravdanja u epidemiologiji i struci na koju se uporno poziva te da vladajući HDZ koristi pandemiju kako bi se u predizborno vrijeme dodvorio Crkvi i krajnjoj desnici.
>> Profesor s PMF-a: Vladina odluka o mjerama i Crkvi je sramotna, prvorazredni skandal
U prilog tome znakovito govori čestitka koju je Stožeru zbog zabrane rada trgovina nedjeljom uputila Željka Markić, čelnica katoličko-konzervativne udruge U ime obitelji.
>> Željka Markić o zabrani rada nedjeljom: Kakva divna vijest, čestitke Stožeru
Vjernici su pretežno starija populacija
Druge države koje ovih dana kreću s relaksacijom mjera, poput Austrije i Njemačke, uglavnom istovremeno otvaraju škole i crkve. Pritom za sudjelovanje na misama uvode vrlo stroge mjere distance i sterilizacije prostora jer postoji opravdani strah od drugog vala pandemije.
Čak i laicima jasno je da odluke, dozvole i postupci Stožera nemaju puno sa strukom i znanošću, kako se to nastoji prikazati. Vjerska okupljanja epidemiološki su visoko rizična iz više razloga.
Prije svega, među najredovnijim posjetiteljima crkava natprosječno je zastupljena starija populacija, a svi danas već dobro znaju da to znači i najrizičnija.
Također, vjerski skupovi često uključuju rituale koji podrazumijevaju bliske razmjene i dugotrajan boravak u zatvorenim prostorima bez potrebne društvene distance.
Osim toga, brojna istraživanja pokazuju da vjernici u prosjeku u manjem postotku iskazuju povjerenje u znanost te da su u prosjeku manje znanstveno pismeni. To se, među ostalim, odražava i u negativnom stavu vjernika prema cijepljenju. Jedno istraživanje hrvatskih sociologa u našoj populaciji, objavljeno 2017. u časopisu Psychology, Health & Medicine, pokazalo je da faktor rizika da će roditelj odbiti sva ili barem neka od cjepiva raste za oko 12 posto sa svakim stupnjem intenziteta vjerske prakse.
Posebno su indikativna ispitivanja koja su utvrdila da će vjernici u velikom postotku biti spremni odbaciti znanstvene argumente kada su oni u koliziji s religioznim vjerovanjima. To vrijedi čak i kada je u pitanju jedna od najpotvrđenijih znanstvenih teorija – teorija evolucije.
Konačno, za očekivati je da će pravi vjernik vjerovati da ga svemogući Bog može zaštititi od svakakvih nevolja i bolesti, što znači da ne treba previše brinuti za koronavirus. To lijepo ilustrira nedavna odluka nekih pravoslavnih crkava, primjerice grčke i makedonske, da neće odustati od dijeljenja posvećenog vina zajedničkom žlicom tijekom pričesti. Štoviše, mitropolit Klimis, jedan od čelnika Grčke pravoslavne crkve u Ateni, poručio je nedavno da su oni koji vjeruju da se virus može prenijeti euharistijom, koja predstavlja Isusovo tijelo i krv, bogohulnici.
Vjerski skupovi česta su žarišta superširenja virusa
No, realnost nedvojbeno i neumoljivo pokazuje da vjernici na vjerskim skupovima nisu ni na koji misteriozan način zaštićeni od virusa. Naprotiv, postoje brojni primjeri koji pokazuju da vjerski skupovi spadaju u visoko rizične događaje koji imaju velik potencijal za superširenje epidemija.
Navedimo samo nekoliko poznatijih novih primjera koji su zabilježeni u medijima i znanstvenim časopisima.
Strah od superširenja u Saudijskoj Arabiji
Znanstvenici u uglednom časopisu The Lancet upozoravaju da bi muslimansko hodočašće u Meku, poznato kao Umra, moglo postati žarištem brojnih događaja superširenja covida-19. Hodočasnici koji dođu na Umru u Saudijskoj Arabiji u prosjeku provode oko 10 dana, a pritom se uglavnom ne pridržavaju mjera društvenog distanciranja, već se blisko miješaju i druže. Znanstvenici ističu nekoliko epidemiološki važnih podataka koji predstavljaju razlog za zabrinutost.
Među ostalim to je činjenica da u Saudijskoj Arabiji oko 27% stanovništva čine doseljenici, radnici na privremenom radu koji svako toliko putuju u svoje domovine. Osim toga, oko 43% hodočasnika starije je od 56 godina, oko 50% njih ima neke podliježuće bolesti, a čak dvije trećine dolazi ih iz zemalja u kojima praćenje bolesti nije optimalno. Konačno, čak trećina hodočasnika dolazi iz afričkih zemalja, što znači da bi Saudijska Arabija mogla postati ključni izvor za širenje epidemije na taj kontinent.
Autori također ističu da su respiratorne bolesti generalno najčešća bolest među hodočasnicima (između 40 i 90% prijavljuje da ima nekih problema s bolestima dišnih putova), dok je istovremeno praksa nošenja maski među njima vrlo niska – u vremenima pandemija gripe i MERS-a između 0,2% i 8% koristilo je maske.
Saudijska Arabija privremeno je zabranila Umru.
Crkva u Južnoj Koreji odgovorna za oko pola svih bolesti i smrti
Jedan od najpoznatijih vjerskih događaja superširenja jest onaj u Južnoj Koreji.
Prema stranici Worldometer, do 27. travnja u toj zemlji ukupno je od covida-19 oboljelo 10.738 ljudi, a 243 je umrlo. Podaci stranice Statista.com pokazuju da se od tog broja čak 5212 oboljelih, odnosno gotovo pola, može povezati s Isusovom crkvom Shincheonji u Daegu. Južnokorejske vlasti najavile su da će testirati svih 200-tinjak tisuća pripadnika Crkve.
Jedan vjerski skup u Francuskoj – više od 2500 zaraženih
Još jedan poznati događaj superširenja dogodio se u Francuskoj, koja je jedna od zemalja najpogođenijih covidom-19 u svijetu. To se zbilo kada su se stotine ljudi okupile na tjednom skupu francuske evangeličke crkve Christian Open Door Church u Mulhouseu nedaleko od francusko-njemačko-švicarske granice.
Ovaj skup pokrenuo je jedno od najvećih žarišta u Francuskoj. Smatra se da se najmanje 2500 potvrđenih slučajeva može pripisati ovom skupu.
Vjernici su nakon njega raznijeli covid-19 po cijelom svijetu – u francusku nuklearnu i automobilsku industriju, u afričku državu Burkinu Faso, u europsku Švicarsku i Korziku te u Gvajanu u Južnoj Americi.
Jedan vjerski skup odgovoran za trećinu oboljelih u Pakistanu
Prema podacima vlasti, skup muslimanskog vjerskog pokreta Tablighi Jamaat koji se održao u Lahoreu početkom ožujka odgovoran je za oko 27% svih slučajeva zaraze u Pakistanu u kojem je do danas oboljela najmanje 13.331 osoba, a umrla najmanje 281.
Par propovjednika zarazilo najmanje 15.000 ljudi u Indiji
Prema indijskim službenim procjenama, najmanje 15.000 ljudi zarazilo se covidom-19 u kontaktu s vjerskim propovjednikom sikha. 70-godišnji Baldev Singh virus je najvjerojatnije donio sa sobom s putovanja po Italiji i Njemačkoj. Po povratku u Indiju, njemu i njegovoj dvojici pratilaca bila je određena samoizolacija, no oni je nisu poštovali. Naprotiv, otisnuli su na propovjedačku turneju po više sela u Pandžabu, sve dok Singh nje teško obolio i umro. Obojici pratilaca također je dijagnosticiran covid-19.
Superširenje na skupovima u Kanadi
Kanadski biznismen indijskog podrijetla Jay Chowdhury trenutno se u bolnici bori za život s covidom-19. Smatra se da se taj 52-godišnji pastor Kršćanske tamilske crkve u Calgaryju, koja je povezana s Evangeličkom misionarskom crkvom u Kanadi, zarazio na jednom od skupova koje ova zajednica održava po privatnim stanovima.
Na okupljanjima petkom, koja obično broje između 20 i 25 sudionika, do sada su se zarazile najmanje 34 osobe. Nakon što se Chowdhury razbolio, pokazalo se da su i njegova supruga i troje djece također pozitivni na virus.
U Calgaryju je dosad zabilježeno oko 214 slučajeva, što je oko 60% od ukupnog broja oboljelih u kanadskoj pokrajini Alberti.
Nema potvrde da su škole i trgovački centri mjesta superširenja
Za razliku od vjerskih skupova, čini se da škole za manju djecu ne bi trebale biti superširilišta covida-19. Barem tako pokazuje jedno francusko istraživanje, objavljeno u časopisu Clinical Infectious Diseases, provedeno u skijalištu u Alpama. Prema njemu, jedan zaraženi devetogodišnji dječak bio je u kontaktu sa 172 osobe u tri skijaške škole, međutim, nije im prenio virus. Ovaj nalaz suprotan je nekim ranijim indicijama da bi inficirana djeca bez simptoma mogla lako širiti covid-19.
Također, za sada nema dokaza da su trgovački centri mjesta osobito visokog rizika, naročito ako ih posjećujemo samo radi kupovine, uz poštivanje svih mjera društvenog distanciranja, a ne radi dugotrajne zabave. Naravno, to ne znači da djeca ne mogu prenijeti zarazu ni da se ne možemo zaraziti u trgovinama te da oprez nije potreban.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.