Arheolozi u Pompejima otkrili su drevno gradilište koje baca svjetlo na građevinske tehnike koje su koristili Rimljani za izgradnju kultnih građevina poput Koloseja i Panteona, priopćilo je jučer talijansko ministarstvo kulture.
Gradilište je bilo otvoreno vjerojatno sve dok vulkan Vezuv nije erumpirao 79. godine, uništivši Pompeje, navodi se u priopćenju ministarstva. Arheolozi su pronašli alate za rad, naslagane crjepove, opeke od sedre i gomile vapna i kamenja korištenih za zidanje.
Rimljani su imali originalnu tehniku za proizvodnju cementa, reklo je ministarstvo, navodeći nalaze arheologa koji su radili s istraživačima s Massachusetts Institute of Technology. Na nalazištu Pompeja, otkrivenog tek u 16. stoljeću, bujaju arheološke aktivnosti usmjerene na zaustavljanje godina propadanja i zanemarivanja.
"Bez betona ne bismo imali ni Kolosej, ni Panteon, ni Karakaline terme"
Čini se da je beton napravljen "vrućim miješanjem", pri čemu se živo vapno prvo miješalo s vulkanskim pepelom, uz dodavanje vode neposredno prije podizanja zidova. To je značilo da je tijekom gradnje zidova mješavina vapna, pepela i kamenja bila još uvijek vruća zbog toplinske reakcije što je pomoglo bržem sušenju, skraćujući vrijeme izgradnje strukture.
Gabriel Zuchtriegel, direktor nalazišta u Pompejima, rekao je da nam najnovije otkriće "pomaže razumjeti mnoge aspekte velikog Rimskog Carstva, ne samo korištenje betona". "Bez betona ne bismo imali ni Kolosej, ni Panteon, ni Karakaline terme", rekao je.
Arheolozi su također pronašli posude za skladištenje amfora koje su se koristile za "gašenje" vapna koje se koristilo za žbukanje, kao i za pohranu drugog alata, od olovnih utega koji su se koristili za podizanje savršeno okomitog zida, do željeznih motika za pripremu žbuke i obradu vapna.