Mađarski premijer Viktor Orbán započeo je višednevnu "antiratnu turneju", čime je kritiku europske potpore Ukrajini pretvorio u središnju poruku svoje rane predizborne kampanje za izbore koji se očekuju 2026. godine. Orbán planira posjetiti pet gradova, a turneju je danas započeo skupom u Győru na sjeverozapadu zemlje, piše The Guardian.
"Oni koji žele mir pridružit će nam se", poručio je desničarski čelnik stranke Fidesz u objavi na Facebooku uoči događaja. Niz skupova uslijedio je samo tjedan dana nakon Orbánovog posjeta Washingtonu, gdje se sastao s Donaldom Trumpom. Bivši američki predsjednik pristao je odobriti Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija na uvoz ruske nafte i plina, što se smatra značajnim poticajem za Orbána, koji je na vlasti već 15 godina, u vrijeme ekonomske neizvjesnosti.
Prema upućenim izvorima, jedan od glavnih Orbánovih ciljeva tijekom putovanja bio je uvjeriti Trumpa da posjeti Mađarsku i sastane se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Orbán je, unatoč negodovanju drugih europskih čelnika, održao bliske veze s Putinom.
Mađarski čelnik opetovano upozorava na opasnost od širenja rata te se nada da će "antiratnom" porukom potkopati oporbu uoči izbora zakazanih za travanj sljedeće godine. Međutim, Péter Magyar, bivši član Fidesza čija stranka Tisza sada vodi u nekim neovisnim anketama, organizirao je u Győru protuskup istog dana.
"Fidesz je stranka rata i mržnje, dok Tisza radi za mir kod kuće i diljem svijeta", objavio je na Facebooku. Orbán se predstavlja kao glas razuma nasuprot, kako tvrdi, neuspješnoj kampanji naoružavanja Ukrajine koju predvodi EU.
Njegovi kritičari u Mađarskoj i Uniji, s druge strane, smatraju da je preblizak Putinu te ga nazivaju Kremljovim "trojanskim konjem" u europskom bloku. Prošlog mjeseca, Orbán je predvodio "marš mira" na kojem je tisućama okupljenih poručio da je Mađarska "jedina zemlja u Europi koja se zalaže za mir".
Odnosi između Budimpešte i Kijeva pogoršali su se zbog mađarskog blokiranja pristupanja Ukrajine EU, kao i Orbánovog odbijanja uvođenja sankcija Rusiji. Pitanje Ukrajine, s kojom Mađarska dijeli granicu, redovito se prelijeva na domaću političku scenu. Pro-fideszovski mediji optužili su Magyara za suradnju s ukrajinskom tajnom službom, nazivajući ga "mađarskim Zelenskim".
Ove godine diljem Mađarske postavljeni su plakati koji prikazuju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen. "Oni bi primili Ukrajinu u EU. Mi bismo platili cijenu", pisalo je na plakatima.
"Kada obitelji dođu ovamo s bojišnica, gdje su godinama bile pod bombardiranjem, ovi plakati mogu ponovno izazvati loše osjećaje", izjavila je Vlada, 23-godišnja Ukrajinka koja živi u Mađarskoj. Zamolila je da se koristi samo njezino ime kako bi zaštitila svoj identitet i bližnje, od kojih neki još uvijek žive pod ruskom okupacijom.
Vlada je pobjegla u Mađarsku na početku invazije i naučila jezik, no kaže da je doživjela antiukrajinske komentare. "Postoje pro-mirovne vlade, na primjer, Švicarska. One ne šalju oružje, ali pomažu u organiziranju mirovnih konferencija, s rekonstrukcijom", rekla je. Očekuje se da će tema "mira" postati središnji narativ Fideszove kampanje.
Stranka bi mogla pokušati "pretvoriti izbore u referendum o ratu i vanjskoj politici", smatra Dániel Róna, politolog i direktor neovisnog istraživačkog centra 21 Research Centre. No, Mátyás Bódi, stručnjak iz neovisne analitičke skupine Electoral Geography, postavlja pitanje "hoće li to biti dovoljno usred krize troškova života".
Anketa koju je provela Electoral Geography pokazuje vodstvo stranke Tisza od 7%. Nakon 15 godina vladavine Fidesza, Mađari se suočavaju s visokom inflacijom, propadajućim zdravstvenim sustavom i sve dubljim problemima u obrazovanju.
To su područja u kojima glasači sada više vjeruju Tiszi, ističe Bódi, pozivajući se na nedavno istraživanje neovisne agencije Policy Solutions. S druge strane, Orbán i dalje zadržava prednost u vanjskoj politici, posebno po pitanju mira i migracija. "Ali ne vidimo da stranke pobjeđuju na izborima na temelju vanjske politike", zaključio je Bódi.