Tužiteljstvo BiH je potvrdilo da je podignulo optužnicu protiv trojice bivših najviših bošnjačkih dužnosnika vojne i civilne vlasti u Bugojnu zbog ratnih zločina koji su tamo počinjeni nad Hrvatima.
Prema priopćenju tužiteljstva, optuženi su ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo, zapovjednik svih postrojbi Armije BiH na tom području, i umirovljeni general Selmo Cikotić te ratni zapovjednik 307. brigade Armije BiH Tahir Granić.
Tužiteljstvo BiH svu trojicu tereti za ratne zločine protiv zarobljenika počinjene 1993. tijekom sukoba Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U ratu je prognano više od 13 tisuća bugojanskih Hrvata, kojih je u toj općini do rata bilo oko 15 tisuća. Ubijeno je najmanje 119 osoba hrvatske nacionalnosti, uključujući tu djecu, žene, starce i zarobljene pripadnika HVO-a.
Mlaćo naredio ubojstva
U optužnici podignutoj nakon gotovo dva desetljeća istrage stoji kako je Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, pri čemu je osobno sačinio popis onih koji trebaju biti ubijeni. Zarobljeni Hrvati po Mlaćinu su nalogu odvedeni u prostorije nekadašnje banke, gdje su potom mučeni, a trojica zarobljenih od posljedica zlostavljanja su umrla.
Preostale zarobljenike pripadnici vojne policije Armije BiH odveli su na obližnju planinu Rostovo, gdje su i ubijeni na lokacijama koje je Mlaćo osobno odredio i koje je obilazio, nakon čega su njihova tijela uklonjena i skrivena. Nakon rata, tijela četvorice ubijenih su pronađena i ekshumirana, a za tijelima preostalih žrtava još uvijek se traga, više od 30 godina nakon počinjenja zločina.
Izvodili ih kao "živi štit" na prve linije
Optuženi Cikotić i Granić terete se da su kao zapovjednici Armije BiH izdavali naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti pod prijetnjom oružjem kao "živi štiti" izvodi na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim crtama gdje su bili izloženi smrtonosnoj opasnosti.
Dvojica hrvatskih zarobljenika tamo su ubijenа, a više ih je ranjeno. Cikotić je također optužen jer je propustio spriječiti premlaćivanja, mučenja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a te, iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije poduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinitelje.
Navode iz optužnice Tužiteljstvo BiH planira dokazivati pozivanjem 62 svjedoka, među kojima su i dva svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, zatim dva stručna vještaka, kao i prilaganjem oko 780 dokaznih materijala.
Dževad Mlaćo, čiju odgovornost desetljećima traže obitelji nestalih i ubijenih Hrvata Bugojna, nakon rata je bio istaknuti dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA), no proteklih je godina živio u anonimnosti. Cikotić je pak nakon umirovljenja u vojsci ostvario političku karijeru te je kao osoba od povjerenja čelnika SDA Bakira Izetbegovića bio ministar obrane te sigurnosti BiH.
Sud BiH ga je ranije ovog mjeseca nepravomoćno osudio na tri godine zatvora, nakon što ga je proglasio krivim da je kao ministar obrane pogodovao zagrebačkoj tvrtku "Scout" pri otkupu zastarjelog oružja i streljiva pohranjenog u skladištima oružanih snaga BiH. Sada je profesor na odsjeku za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu.