Paket zakona o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti ne služi građanima te prisiljava lokalne jedinice da se prilagođavaju investitorima, ocijenili su danas saborski oporbeni klubovi, dok su vladajući istaknuli da se time "ubrzavaju procedure i potiču investicije".
"Ovaj paket zakona ne služi građanima nego interesnim skupinama. Ako prođe ovakav Zakon o prostornom uređenju, Hrvatska će idućih desetljeća trpjeti posljedice koje neće moći ispraviti", rekla je u ime kluba SDP-a zastupnica Jasenka Auguštan-Pentek.
Upozorila je da su vladajući odbili više od 1700 primjedbi struke u e-savjetovanju, a problematičnim smatra i članak zakona vezan uz priuštivo stanovanje.
"Pod krinkom priuštivog stanovanja, otvaraju se vrata gradnji na poljoprivrednim i šumskim površinama gdje nema druge javne infrastrukture (vrtići, škole i sl), ali će se moći naknadno ugraditi na prostoru koje jedinice lokalne samouprave nisu predvidjele za tu namjenu", kazala je Auguštan-Pentek.
Dalibor Paus (IDS) protivi se odredbi prema kojoj Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine može izdati lokacijske i građevinske dozvole, ako nadležna jedinica lokalne samouprave ne donese Urbanistički plan uređenja (UPU) u roku od dvije godine.
"Ministar kaže da se investitoru treba omogućiti realizaciju projekta u normalnom vremenskom roku. S time se mogu složiti, ali postoji puno bolji mehanizam. Osnažimo naše jedinice lokalne samouprave toliko da same mogu graditi komunalnu infrastrukturu i da imaju dovoljno novca da izrade prostorne planove, jer neke naše općine i gradovi nemaju za to novčanih sredstava", napomenuo je.
Zastupnica kluba Možemo Urša Raukar Gamulin također smatra da je vremenski rok za izradu UPU-a od dvije godine nerealan. Predloženi paket zakona nazvala je "privatizacijom 2.0" jer je, kaže, pisan isključivo po željama investitora.
"Lako je za pretpostaviti da istovremeno može doći od nekoliko pa do više desetaka zahtjeva za izradom UPU-a, što je ogroman udarac za općinski ili gradski proračun, a za pravu urbanizaciju potrebna je društvena infrastruktura, ne samo prometna ili komunalna", napomenula je.
Osim toga, Raukar Gamulin istaknula je da jedinice lokalne samouprave time "gube ustavno pravo upravljanja svojim proračunima".
"Sredstva namijenjena socijalnim, zdravstvenim, sportskim ili kulturnim programima morat će preusmjeriti na izgradnju infrastrukture za privatne investitore, krupni kapital i građevinske lobije", kazala je.
Mostov zastupnik Marin Miletić naveo je Hotel Hilton u Rijeci kao primjer uzurpacije javnog prostora s obzirom na to da je, kako tvrdi, fizički onemogućio građanima pristup pješčanoj plaži.
"Ljudi su preko mora pokušali doplivati na tu plažu, a zaštitari su ih tjerali. Grdno se ekipa prevarila ako misli da ćemo im to pustiti. Imat će nerede usred turističke sezone, i to ozbiljne nerede, to vam obećavam, ovdje, sa saborske govornice", rekao je Miletić.
Zakoni ne idu u smjeru zaštite hrvatskog čovjeka i zajedničkog dobra, naglasio je Miletić, nego pogodovanja "stranom kapitalu koji agresivno kupuje hrvatsku zemlju i obalu".
Zastupnik HNS-a Predrag Štromar složio se da je potrebno štititi prostor za buduće generacije, no dodao je da je isto tako potrebno omogućiti poduzetnicima da ostvare svoje ideje, posebno onima koji ulažu u nešto što nam je "krucijalno potrebno".
"Govorim o elitnom turizmu koji donosi nove hotele od pet i više zvjezdica. Dokazano je da gospodarstvu puno više doprinosi kada gosti odsjedaju u hotelima s većim brojem zvjezdica, s višom kvalitetom turističke ponude. Naša konkurencija na Mediteranu ima puno više hotelskog smještaja nego apartmanskog u centrima naselja", poručio je Štromar.
HDZ-ov zastupnik Tomislav Klarić u predloženim zakonima također vidi potencijal za pokretanje investicija i gospodarskog rasta.
"Imamo situaciju da je na prostoru industrijske zone 60 tisuća 'kvadrata' zemlje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, a samo 600 'kvadrata' u vlasništvu privatnih osoba. I onda privatna osoba blokira tih 60 tisuća 'kvadrata' i ne može se pokrenuti investicija. Upravo je ovo model i put kako će se taj postupak ubrzati".
Investitori su oni koji će uložiti svoja sredstva, krenuti u poslovni rizik, izgraditi pogone, zaposliti ljude i plaćati poreze, naglasio je.
Marija Selak Raspudić iz Kluba nezavisnih zastupnika primijetila je da se uz riječ "investitor" najčešće vezuju negativne konotacije.
"To ne smije biti pogrdna riječ, kamo sreće da imamo više kvalitetnih investitora, pa oni su u krajnjoj liniji izgradili Zagreb nakon prvog potresa. Ali, građane opravdano smeta kada nisu svi investitori jednaki pred zakonom", rekla je.
Uz to, Selak Raspudić dotaknula se zagrebačke gradske vlasti. Prozvala ju je zbog sporosti u donošenju urbanističkih planova zbog čega je, smatra, neopravdano blokirala glavni grad.
"Bez obzira na to, u ovom se zakonu ne možemo voditi time da jedna politika na državnoj razini preskoči drugu politiku na lokalnoj razini zato što ta druga politika ne raspolaže dobro svojim prostorom i ne radi dobro svoj posao", kazala je.
Dubravka Lipovac Pehar (Domovinski pokret) ocijenila je da paket zakona donosi modernizaciju cjelokupnog zakonodavnog okvira u području graditeljstva.
"Cilj je ubrzati postupke, povećati transparentnost, smanjiti nezakonitu gradnju i uskladiti hrvatske propise s europskim standardima", rekla je.