Oporba kaže da je vladin program lista dobrih želja

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

PROGRAM nove vlade mandatara Andreja Plenkovića, koji je u četvrtak predstavljen u saboru, oporba je nazvala listom dobrih želja, propitujući pritom jesu li neki kandidati za ministre pravi odabir.

Vladin je program lista dobrih želja, ustvrdila je Anka Mrak Taritaš (Glas), koja sa zadrškom gleda na vladinu najavu gradnje Nacionalne dječje bolnice i revitalizaciju Imunološkog zavoda.

Mandatar uzvraća da je izgradnja nove bolnice jedan od prioriteta ministra Beroša, da je pripremljen plan za revitalizaciju Imunološkog.

Imunološki zavod jedna je od "recikliranih" tema iz programa, odnosno tema koja se ponavlja iz mandata u mandat, kaže Tomislav Tomašević (Klub zeleno-lijevog bloka) koji je najkritičniji prema prijedlogu da Tomislav Ćorić bude ministar gospodarstva i održivog razvoja.

"Ćorić je najslabija karika"

U tom novom "megaministarstvu" Ćorić će "biti privjesak", s obzirom na to kako je radio u proteklom mandatu, uvjeren je Tomašević, koji Ćorića vidi kao "jednu od najslabijih karika“ nove vlade.

Novu vladu Hrvoje Zekanović (HS) naziva "hrvatsko-srpskom, odnosno srpsko-hrvatskom", Plenkoviću poručuje da mu "ne prodaje europske floskule o manjinama".

"Manjine su svugdje bogatstvo, ali Hrvatska ima malo drukčiju situaciju, jedna nacionalna manjina, ona Milorada Pupovca, prije 25 godina razarala je hrvatsku državu, a za to se nikad nisu ispričali, granatirali su ovaj grad i nikada nitko nije rekao oprostite braćo Hrvati", rekao je Zekanović.

Marijana Pavličeka (HKS) zanima hoće li vlada uvesti dvojezične ploče i u Vukovaru, s obzirom na to da je budući potpredsjednik vlade Boris Milošević (SDSS) rekao da će inzistirati na dvojezičnosti gdje god se steknu zakonski uvjeti.

Poštovat ćemo zakon i gledati specifične okolnosti koje postoje u gradu, radi suživota Hrvata i Srba, odgovorio mu je Plenković.

Zastupnici nacionalnih manjina su politička i pravna stečevina Hrvatske i to neću mijenjati i neću im oduzimati to pravo, volio bih da ga imaju Hrvati u drugim državama, odgovorio je Karolini Vidović Krišto (DP MŠ) koja ga je pitala kako je mogao sastaviti većinu s "neustavno izabranim" zastupnicima, odnosno zastupnicima nacionalnih manjina.

Nino Raspudić (Most) pitao je mandatara zašto nije ispunjena obveza prema kojoj je Ministarstvo vanjskih poslova trebalo jednom godišnje izvijestiti sabor o provedbi Deklaracije o položaju Hrvata u BiH, koju je donio 2018.

Jeste li odustali od onoga za što se zauzimate u Deklaraciji ili je riječ o nemaru resornog ministra Gordana Grlića Radmana, zapitao je.

Plenković je zadovoljan što ima saveznika u jačanju položaja Hrvata u BiH. "Budući da ste i vi i ministar podrijetlom iz BiH siguran sam da ćete naći zajednički jezik", kazao mu je.

"Fuchs će odraditi odličan posao"

Marija Selak Raspudić (Most) uzvraća da briga za Hrvate nije pitanje nečijeg podrijetla, predbacuje mandataru da u programu koristi rješenje od prije deset godina. Kako mislite da će rješenje u resoru obrazovanja biti Radovan Fuchs čije je prijedloge zakona, dok je bio ministar, odbila većina fakulteta, zapitala je.

Ministar Fuchs će odraditi odličan posao, pripremit će hrvatske mlade za konkurentnost, odgovorio je Plenković.

Zvonimiru Troskotu (Most) kojeg je zanimalo hoće li se dozvoliti referendum o euru, odgovorio je kako je prihvaćanje eura sadržano u Ugovoru o pristupanju koji je ratificirao jedan drugi saziv sabora. To je pitanje, što se tiče formalno-pravnog aspekta apsolvirano, naglasio je.

Domagoju Hajdukoviću (SDP) koji se zanimao za sudbinu Megglea, odgovorio je kako odluke privatnih kompanija ne ovise o bilo kojoj vladi.

Ono što mi možemo je pronaći rješenje da se nađe neki drugi partner za mljekaru Meggle koji će zadržati zaposlenike i otkup. Naše su mogućnosti tu  limitirane, kazao je mandatar.

 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.