Oni su prvi u saboru upozorili na Gospić: "Sutra nam ne trebaju mikrofoni"

Foto: Patrik Macek (Pixsell)

PROSVJED "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", koji se sutra održava u Zagrebu, bio je povod da razgovaramo s Dalijom Orešković i Zvonimirom Troskotom, dvoje oporbenih političara koji su među prvima javno upozoravali na problem ilegalnog otpada u Lici.

Orešković je među prvima reagirala još krajem veljače 2025., kada je javno podržala inicijativu "Spasimo Gospić", prozvala HDZ za političku odgovornost i najavila pitanja nadležnim institucijama. Troskot je početkom ožujka 2025. otišao u Gospić i s terena upozorio na opasan otpad, tvrdeći da se Lika pretvara u "europsko odlagalište opasnog otpada".

Iako dolaze s različitih političkih polova i često imaju bitno različite stavove o drugim temama, oko slučaja u Gospiću i odgovornosti države dijele niz sličnih ocjena. Zato smo im uoči prosvjeda postavili četiri jednaka pitanja o sanaciji otpada, odgovornosti institucija, trošku koji će ona donijeti i njihovoj ulozi na subotnjem okupljanju.

Podsjetimo, okupljanje počinje u 11 sati na Trgu kralja Tomislava, odakle povorka kreće prema Trgu bana Josipa Jelačića, gdje u 12 sati počinje glavni program.

Je li vladin plan sanacije dovoljan i koji je pravni instrument potreban?

Orešković: Vladin plan sanacije s povezom na očima

"Nazvala bih taj plan sanacijom s povezom na očima. Dati dio sanacije istoj tvrtki koja je već ilegalno trovala okoliš i okoristila se kriminalnim zbrinjavanjem otpada samo je po sebi pomrčina zdrave pameti. K tome, ne zna se što će u konačnici biti s uklonjenim otpadom, odnosno gdje će točno završiti.

Taj otpad komotno može ponovno završiti ilegalno, možda čak i u nekoj trećoj zemlji s korumpiranom vlašću i slabim zakonodavnim i institucionalnim okvirom. Sve dok sanacija polazi od modela profita privatnih tvrtki koje je provode, vrtjet ćemo se u krug i plaćati cijenu posrnule države koja ne zna i ne želi riješiti problem u srži".

Dalija Orešković (Foto: Marko Seper/Pixsell)

Troskot:  Prekrivanje nije sanacija

"Vladin plan nije dovoljan ako ne obuhvaća Silos, Rakitovac, Senj i Lički Osik u jednom cjelovitom, stručnom i javno nadziranom planu. Sanacija jedne lokacije, dok druge ostaju izvan jasne procjene, rokova i odgovornosti, nije sanacija nego upravljanje dojmom.

Ovaj otpad mora se hitno ukloniti s rizičnih lokacija, izolirati u certificiranom sustavu, stalno nadzirati i zbrinuti prema stvarnim opasnim svojstvima. Prekrivanje nije sanacija ako otpad ostaje u kršu, iznad podzemnih voda i pred novom kišnom sezonom. Sanacija mora imati režim najviše razine sigurnosti: strogu izolaciju, neovisni nadzor, punu sljedivost i javno dostupne rezultate mjerenja.

Most će institucionalno zatražiti odluku Vlade o izvanrednoj državnoj koordinaciji: jedan plan za sve lokacije, jasne rokove, neovisna mjerenja, javno izvještavanje i punu sljedivost svakog kilograma otpada, od uklanjanja do konačnog zbrinjavanja.

Vlada mora odmah zaustaviti svaki prekogranični unos otpada za koji nije moguće pouzdano dokazati stvarni sastav, podrijetlo, odredište i zakonitu oporabu. Potrebne su pojačane provjere deklaracija, pratećih listova i stvarnog sadržaja pošiljaka, osobito za tokove otpada koji dolaze pod oznakom oporabe ili sekundarne sirovine. Primjer je Lički Osik, gdje su, neovisni nalazi otvorili ozbiljno pitanje kemijski kontaminirane plastike i njezina daljnjeg odvoza".

Foto: Zvonimir Barisin (Pixsell) 

Treba li sanaciju platiti država iz proračuna?

Orešković: Pravedno bi bilo da plati krivac

"Pravedno bi bilo da plati krivac. Problem je u tome što se krivnja dokazuje u kaznenom postupku koji je dugotrajan i neizvjestan, a kada on pravomoćno završi, krivac više neće imati imovinu iz koje bi se mogla namiriti šteta jer će je na vrijeme skloniti na sigurno.

Možda postoji mogućnost povlačenja europskog novca, barem djelomično za neke od lokacija, ali je provedba takvog rješenja dugotrajna.

Uporno ukazujem da Hrvatska ima na stotine ilegalnih odlagališta i da je uzduž i poprijeko potrovana. Ukupna cijena sanacije je nezamisliva. Sve će to platiti hrvatski građani, dok se kriminalci i vlast na njihovu trovanju bogate. Zbog troška sanacije imat ćemo manje plaće, manje mirovine, lošije zdravstvo, lošije obrazovanje. Ispadamo glupi jer umjesto ulaganja u javne usluge zapravo financiramo mafiju".

Troskot: Država mora odmah organizirati i financirati hitne mjere

"Država mora odmah organizirati i financirati hitne mjere jer ljudi u Lici ne mogu čekati završetak sudskih postupaka dok postoji rizik za vodu, tlo i zdravlje.

Postoje dva scenarija. Prvi je hitna fizička sanacija: otpad mora van iz tla, mora se izolirati, nadzirati i sigurno zbrinuti. To država mora pokrenuti odmah jer jedino ona može osigurati kriznu koordinaciju. Drugi je dugoročni rizik PFAS-a. Ako se PFAS šire kroz podzemne vode, ne govorimo više samo o odvozu otpada, nego o godinama nadzora nad izvorištima i skupim mjerama zaštite ljudi. PFAS se ne rješava folijom, jednim natječajem ni umirujućim priopćenjima.

Uklanjanje otpada je sada najjeftinija, najodgovornija i najhumanija odluka. Država prvo mora zaštititi ljude, a sanacija mora biti transparentna. Nitko tko se pojavljuje u lancu dovoza, poslovnih odnosa ili postupanja s predmetnim otpadom ne smije sudjelovati u sanaciji dok se potpuno ne razjasni njegova uloga i ne otkloni sumnja".

Zvonimir Troskot (Foto: Josip Pregovic/PIxsell) 

Tko treba odgovarati za regulatorne odluke koje su dovele do ovakve situacije?

Orešković: Osumnjičeni kriminalci također su dio HDZ-a

"Posljednjih deset godina, u kojima je eksplodirao uvoz ilegalnog toksičnog otpada, na vlasti je HDZ. Sve ključne institucije pod kontrolom su HDZ-a. Osumnjičeni kriminalci također su dio HDZ-a, poput bivšeg glavnog državnog inspektora, no nije on jedini. Ako se HDZ ne kazni za ekocid nad Hrvatskom, a ne samo nad Gospićem, sami sebe smo osudili da ostanemo zatrovani".

Troskot: Provjeriti sve, pa i HGK

"Ključno je da odgovornost ne završi na vozaču kamiona. Treba utvrditi tko je izdavao dozvole, nadzirao tokove otpada i propustio reagirati. Zato tražim reviziju regulatornih promjena od 2019. nadalje kako bi se utvrdilo je li nadzor oslabljen i je li prekogranični promet otpada doista provjeravan.

Posebno treba utvrditi kako se otpad u Gospiću mogao gomilati prije izdavanja dozvole. Nezakonito dopremanje počelo je 2021., a dozvola za neopasni otpad izdana je 2022. Ona nije mogla legalizirati zakapanje ni prihvat opasnog otpada. Ako je opasan ili kontaminiran otpad prolazio kao "sekundarna sirovina", riječ je o ozbiljnom propustu sustava.

Treba provjeriti i ulogu HGK-a i sektorskih udruženja u zakonskim izmjenama iz 2021. godine".

Dolazite li na prosvjed i kako ćete se ponašati s obzirom na kritike vlasti da je riječ o oporbenom skupu, a ne prosvjedu građana?

Orešković: Nisu nam nužni mikrofoni na prosvjednoj bini

"Od prvog dana dajem punu podršku organizatorima prosvjeda te ću biti među prosvjednicima s vlastitim transparentima. Mi političari imamo i drugih prilika, nisu nam nužni mikrofoni na prosvjednoj bini. Neka ovo bude glas onih koji se inače ne mogu čuti. Demokracija bez bunta građana ne može funkcionirati.

Prosvjed, prema mom mišljenju, je najvažniji politički događaj od stjecanja hrvatske samostalnosti i neovisnosti te obrane zemlje u Domovinskom ratu. On nas mora podsjetiti da postoje stvari koje nam nužno moraju biti zajedničke ako mislimo kao država, kao nacija opstati. Ustav, na primjer. S obzirom na to da smo se čak i oko izvorišnih osnova tog Ustava uspjeli podijeliti, opći konsenzus oko prava na čist okoliš, vodu, tlo i zrak te prava na zdrav život naša je zadnja šansa. Svim srcem pozivam sve hrvatske građane da ovo bude najmasovniji prosvjed dosad".

Foto: Patrik Macek(Pixsell)

Troskot: Dolazim bez stranačkih obilježja

"Poštujem prosvjed i njegove organizatore jer je riječ o prosvjedu građana - i tako treba i ostati. Dolazimo bez uvjetovanja, bez stranačkih obilježja i bez zahtjeva za mikrofonom. Most ne dolazi prisvojiti glas Like. Dolazimo dati podršku ljudima koji imaju pravo tražiti čistu vodu, sigurnu zemlju i odgovornu državu. Ako organizatori žele da govore samo građani i predstavnici inicijativa, to potpuno prihvaćamo.

Važno je da se od subote, ali i svakog dana nakon toga, čuje glas Ličanki i Ličana sve dok se ugroza vode, zemlje i zdravlja ljudi potpuno ne zaustavi i ne sanira. Most će, kao i dosad, biti dio tog glasa na nacionalnoj pozornici kako se ovaj organizirani bioterorizam ne bi zatvorio s nekoliko manjih sanacija, dok stvarni problem ostaje u zemlji".

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.