Poznato je da ženski mozak iz nekog razloga ima veću sklonost razvoju Alzheimerove bolesti, a nova studija sugerira da bi 'zdrave' nezasićene masti, poput omega-3, mogle djelomično objasniti tu zabrinjavajuću razliku, piše Science Alert.
Iako žene u usporedbi s muškarcima inače imaju više razine omega-3 masnih kiselina, ova analiza otkrila je iznenađujući manjak tih molekula upravo kod žena oboljelih od Alzheimera. Zanimljivo je da istraživači nisu uočili iste promjene kod muškaraca s tom bolešću, što upućuje na to da metabolizam masti može različito utjecati na razvoj bolesti ovisno o spolu.
Ovi nalazi oživljavaju desetljećima staru, ali često zanemarenu hipotezu o ulozi masnih kapljica u razvoju Alzheimera. Iako su u fokusu istraživanja dugo bile nakupine tau proteina i amiloidni plakovi, jasno je da je i metabolizam masnih kiselina na neki način poremećen.
Nedavna komisija časopisa Lancet procijenila je da se čak 7 posto rizika od Alzheimerove bolesti može pripisati lipoproteinima niske gustoće (LDL), koji prenose kolesterol i masne kiseline kroz tijelo. Upravo taj faktor rizika, prema studiji koju su vodili istraživači s King's Collegea u Londonu, mogao bi objasniti zašto žene obolijevaju dvostruko češće od muškaraca.
Tim znanstvenika analizirao je lipidne profile 841 sudionika iz šest europskih zemalja. U usporedbi s osobama zdravih kognitivnih funkcija, sudionici s Alzheimerovom bolešću imali su znatno više razine 'nezdravih' zasićenih masnih kiselina i osjetno niže razine zdravih nezasićenih masnih kiselina, poput omega-3.
"Naša studija sugerira da bi žene trebale osigurati unos omega masnih kiselina u svojoj prehrani – putem masne ribe ili dodataka prehrani", ističe farmaceutska znanstvenica Cristina Legido-Quigley s King's Collegea. "Međutim, potrebna su nam klinička ispitivanja kako bismo utvrdili može li promjena lipidnog sastava utjecati na biološku putanju Alzheimerove bolesti."
Analiza stotina pojedinačnih lipida koje prenose lipoproteini poput LDL-a i HDL-a pokazala je da su kod žena brojni lipidi povezani s Alzheimerom i kognitivnim oštećenjima. S druge strane, isti obrasci nisu uočeni kod muškaraca.
"Iako ova studija pokazuje da su žene s Alzheimerovom bolešću imale niže razine nekih nezasićenih masti u usporedbi s muškarcima, potreban je daljnji rad", komentirala je Julia Dudley, voditeljica istraživanja u Alzheimer's Research UK, koja nije sudjelovala u studiji. "To uključuje razumijevanje mehanizama iza ove razlike i otkrivanje mogu li promjene načina života, uključujući prehranu, imati ulogu."
Ovakva istraživanja su ključna jer je povijesno postojala izražena pristranost u proučavanju starenja mozga. Primjerice, 2019. godine tek je 5 posto objavljenih studija iz područja neuroznanosti analiziralo utjecaj spola. Zbog toga znanstvenici još uvijek nemaju jasan odgovor zašto su žene sklonije razvoju ove bolesti. Iako žene u prosjeku žive dulje, čak i stariji muškarci rjeđe obolijevaju od demencije nego žene iste dobi.
"Razumijevanje kako se bolest različito manifestira kod žena moglo bi pomoći liječnicima da prilagode buduće tretmane i zdravstvene savjete", zaključuje Dudley.