Epsteinova žrtva tužila drugu najveću banku u SAD-u

Foto: EPA

Žena koja tvrdi da ju je pokojni financijer i osuđeni seksualni prijestupnik Jeffrey Epstein seksualno zlostavljao tužila je danas Bank of America. Kako tvrdi, banka je "svjesno pružala financijske usluge" koje su godinama omogućavale njegovu mrežu trgovine ljudima.

Bank of America odbila je komentirati slučaj, navodi Reuters.

Žena, navedena u sudskim dokumentima kao Jane Doe (N.N.), traži naknadu štete u neodređenom iznosu.

Zastupaju je odvjetnički uredi Boies Schiller i Edwards Henderson, koji su ranije osigurali nagodbe od 75 milijuna i 290 milijuna dolara (72.5 milijuna eura i 280 milijuna eura) s Deutsche Bank i JP Morganom zbog njihovih navodnih financijskih veza s Epsteinom.

Bank of America je, podsjetimo, druga najveća banka u SAD-u po veličini imovine, odmah iza JPMorgan Chase, s imovinom od oko 2.6 trilijuna dolara (oko 2.5 trilijuna eura) u 2025. godini.

Elitni krug ljudi i seksualno iskorištavanje maloljetnica i žena

Podsjetimo, Epstein je bio američki financijer i osuđeni seksualni prijestupnik, rođen 20. siječnja 1953. u New Yorku. Premda je karijeru započeo kao profesor fizike i matematike, kasnije se prebacio u financijski sektor gdje je stekao bogatstvo i društvene veze s moćnim osobama.

Epstein je bio poznat po prijateljstvima s osobama iz elitnih krugova društva i stvaranju mreže u kojoj je seksualno iskorištavao maloljetnice i žene. Među Epsteinovim prijateljima iz tog vremena bio je i američki predsjednik Donald Trump.

Njegovi prvi pravni problemi počeli su 2005. kada su vlasti u Palm Beachu u Floridi započele istragu nakon prijave o seksualnom zlostavljanju 14-godišnje djevojke. Epstein je na Državnom sudu Floride 2008. priznao krivnju za više kaznenih djela, odnosno poticanje maloljetnice na prostituciju i korištenje prostitutke.

Za ove je prekršaje služio kaznu od gotovo 13 mjeseci u zatvoru, s radnim dopuštenjem.

U srpnju 2019. uhićen je po saveznim optužbama za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja maloljetnica u Floridi i New Yorku, uključujući optužbe koje sežu do 2002. godine.

Tijekom uhićenja bio je u pritvoru i čekao suđenje, ali je 10. kolovoza 2019. pronađen mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji, a smrt je službeno proglašena samoubojstvom vješanjem. Smrt je izazvala sumnje i razne teorije zavjere zbog neobičnih okolnosti i tehničkih propusta u zatvoru.

Dodatna objava snimki iz zatvora

Odbor za nadzor američkog Kongresa objavio je snimke koje popunjavaju ranije osporavanu "nestalu minutu“ iz nadzornog videa snimljenog ispred zatvorske ćelije Jeffreyja Epsteina u noći njegove smrti 2019. godine.

Dva ključna isječka, objavljena u sklopu paketa od gotovo 34.000 dokumenata koje je Odbor objavio početkom rujna ove godine, pokazuju prijelaz između 23:58:59, 9. kolovoza 2019., i ponoći 10. kolovoza – vremenski okvir za koji se tvrdilo da nedostaje.

Digitalni forenzičari ranije su utvrdili da je video koji je objavilo ministarstvo pravosuđa bio sastavljen od najmanje dva odvojena isječka spojenih u montaži, što je potaknulo teorije zavjere o zataškavanju Epsteinove smrti.

Bondi tvrdila da se zadnja minuta briše

Nova snimka pokazuje da je kamera prešla na drugi zapis točno u ponoć, zbog čega je bilo nužno spojiti dva videa kako bi se dobio neprekinuti zapis. Pokazalo se da prekida u snimci zapravo nije bilo, čime se osporava ranija tvrdnja državne odvjetnice Pam Bondi da se "posljednja minuta briše svake noći“.

"Ono što smo saznali iz Savezne uprave za zatvore bilo je da se snimke resetiraju svake noći i da svake noći nedostaje ista minuta“, tvrdila je Bondi na sastanku u Bijeloj kući.

Izvorno objavljeni materijal nije prikazivao nikakvu aktivnost u zatvorskoj ćeliji tijekom spornog vremena.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.