"Odnosi Slovenije i Hrvatske nikad na nižoj razini"

ZADNJIH pola godine predstavlja vrijeme u kojem su odnosi među Hrvatskom i Slovenijom spušteni na dosad najnižu razinu, izjavio je stručnjak za međunarodno pravo dr. Davor Vidas, komentirajući ishod pregovora za rješenje hrvatsko-slovenskog graničnog spora. 

Vidas je rekao kako bi 25. lipnja, kada i Hrvatska i Slovenija navršavaju "punoljetnost", odnosno 18 godina od proglašenja nezavisnosti, bilo odličan povod hrvatskom i slovenskom parlamentu za donošenjem zajedničke izjave prema kojoj niti jedna dosadašnja odluka i dokument ne prejudiciraju međusobnu granicu.

Još jedan promašaj

Najnovija runda pregovora, koju je u Bruxellesu vodio povjerenik za proširenje Europske unije Oli Rehn, nije urodila plodom. Hrvatska je pristala na najnoviji Rehnov prijedlog za rješavanje graničnog spora, ali Slovencima on ne odgovara, nego predlažu nekoliko dodatnih amandmana, kojima bi se, prema tvrdnjama hrvatskih diplomata, izmijenila sama srž prijedloga, čime bi on za Hrvatsku postao neprihvatljiv.

Vidas je napisao veći broj tekstova o pitanju hrvatsko-slovenskog razgraničenja, i svaki je put napomenuo kako je prihvatljiv samo onaj prijedlog koji će se temeljiti na međunarodnom pravu.

Trenutak istine – da, za Uniju!

Stručnjak za pomorsko pravo nije se u prošlosti libio kritizirati poteze hrvatske vlade, ali je jednako tako znao biti kritičan i prema drugim stranama. Komentirajući nedavno Rehnovu izjavu da je došao "trenutak istine" u hrvatsko-slovenskom graničnom sporu, Vidas je napomenuo da je to trenutak istine u najvećoj mjeri za Uniju, budući da će se na primjeru ponuđenog prijedloga vidjeti primjenjuje li Unija vladavinu prava u praksi ili ju samo proklamira.

"Ako se predloženo rješenje u potpunosti oslanja na primjenu međunarodnog prava, onda se i na ovom slučaju potvrđuje da je proklamacija 'vladavine prava' istinita i u praksi Unije", rekao je Vidas. Ukoliko predloženo rješenje nije takvo, nego bi, naprotiv, moglo otvarati putne samo pravnim nego i izvanpravnim rješenjima, onda bi se moglo postaviti jedno mnogo složenije pitanje.

Pitanje legitimnosti Unije

Vidas je napomenuo kako je to pitanje legitimnosti Unije da, u ovom ali i drugim pitanjima, zahtijeva zauzimanje za "'vladavinu prava" od država kandidatkinja za članstvo. U konačnici bi tako otvoreno pitanje bi, u konačnici, doista moglo voditi "trenutku istine" o Europskoj uniji kao jamcu stabilnosti u odnosima među državama na širem području bivše Jugoslavije, zbog čega nisu prihvatljivi prijedlozi koji uvode improvizacije i otvaraju mogućnosti raskrižja politike i prava, vjeruje Vidas.  Po Vidasovom mišljenju je međunarodno pravo upravo iz tog razloga jedini pouzdani jamac dugoročne stabilnosti između država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

Naravno, novi Rehnov prijedlog nije došao do javnosti, samo se o njemu moglo saznati preko izjave kojima su se gađali hrvatski i slovenski diplomati. Situacija se već jako dugo nije pomakla s mrtve točke, a tako smatra i švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, čija je zemlja sljedeća na redu za preuzimanje predsjedništva Unijom. Po Bildtovom mišljenju, kojeg je danas izrekao u Bruxellesu, Hrvatska i Slovenija moraju same riješiti spor jer "blokada ove vrste, za koju odgovornost snosi u prvom redu Slovenija, šteti objema zemljama i političkim i gospodarskim odnosima u regiji".