Dok je Mark Zuckerberg pokušavao uhvatiti korak u utrci za generativnom umjetnom inteligencijom, prije nekoliko mjeseci obratio se bivšoj tehnološkoj direktorici OpenAI-ja, Miri Murati, s ponudom da kupi njezin novi startup Thinking Machines Lab.
Kad je odbila, Zuckerberg je pokrenuo puni napad. U tjednima koji su uslijedili kontaktirao je više od desetak zaposlenika njezinog 50-članog tima, pokušavajući ih nagovoriti da prijeđu u njegovu tvrtku. Glavna meta bio mu je Andrew Tulloch, istaknuti istraživač i suosnivač startupa.
Kako bi ga pridobio, Zuckerberg je ponudio paket koji bi, s bonusima i iznimnim rastom vrijednosti dionica, mogao doseći čak 1.5 milijardi dolara tijekom najmanje šest godina, prema tvrdnjama osoba upućenih u ponudu.
Tulloch je ponudu odbio. Nitko od njegovih kolega također nije otišao.
Glasnogovornik Mete Andy Stone opisao je izvještaj o ponudi kao "neprecizan i smiješan" te naglasio da visina kompenzacijskog paketa ovisi o rastu dionica. Dodao je i da Meta nema interesa za preuzimanje Thinking Machinesa.
Čak i u Silicijskoj dolini, gdje vrhunski inženjeri već dugo imaju golemu tržišnu vrijednost, rijetko se viđa odbijanje deveteroznamenkastih iznosa. No kako borba za talente u području umjetne inteligencije eskalira, tvrtke s najvećim proračunima otkrivaju da novac nije uvijek dovoljan.
Dok neki istraživači djeluju poput slobodnih igrača, mijenjajući firme u potrazi za većom plaćom i utjecajem, mnogi pokazuju nepokolebljivu odanost svojim vođama – karizmatičnim figurama koje u tehnološkoj industriji imaju status rock-zvijezda. Kultura unutar startupa također snažno povezuje zaposlenike. Istovremeno, nakon godina uzajamne "krađe" kadrova, sve su vještiji u obrani svojih timova.
OpenAI i startupi koje su osnovali bivši zaposlenici te tvrtke, poput Murati, česte su mete Zuckerbergove ofenzive.
Od samih početaka AI utrke, pioniri su privlačili istraživače obećanjem da će raditi na povijesnoj misiji izgradnje umjetne opće inteligencije – sustava pametnijeg od čovjeka u većini zadataka. OpenAI, koji su osnovali Sam Altman, Elon Musk i Ilja Suckevers, tu je misiju pretvorio u svojevrsnu kvazireligijsku potragu, s neprofitnom poveljom koja jamči da će rad koristiti čovječanstvu.
Meta je dosad kontaktirala više od 100 zaposlenika OpenAI-ja, a zaposlila ih je najmanje deset. Dana 25. srpnja Zuckerberg je imenovao kineskog istraživača Shengjiju Zhaa, koji je tri godine proveo u OpenAI-ju, za voditelja novog tima za superinteligenciju.
Oni koji su zasad odbili njegovu ponudu kažu da ostaju jer vjeruju da je OpenAI najbliži ostvarenju umjetne opće inteligencije, žele raditi u manjim tvrtkama i ne žele da njihov rad završi u proizvodima koji su prvenstveno vođeni oglašavanjem, navode izvori.
Još manje uspjeha Zuckerberg ima s Anthropicom, startupom vrijednim 170 milijardi dolara koji vodi Dario Amodei – bivši član OpenAI-ja koji je sa sobom povukao vrhunske stručnjake. Svi od sedam suosnivača Anthropica i dalje su u tvrtki. Mnogi su se upoznali kroz pokret "efektivnog altruizma", koji je još prije deset godina popularizirao zabrinutost da bi umjetna inteligencija mogla izmaći kontroli i uništiti čovječanstvo.
Neki su čak živjeli zajedno u kući u San Franciscu, raspravljajući o načinu na koji bi najbolje donirali bogatstvo i kako se nositi s rizikom AI-ja.
Zuckerberg je zasad zaposlio tek dvojicu bivših zaposlenika Anthropica – Joela Pobara i Antona Bakhtina – obojicu s prethodnim iskustvom u Meti.
Startup Safe Superintelligence (SSI), koji je prošle godine osnovao Ilja Suckevers, također je gotovo neprobojan za regrutacijske pokušaje.
Za razliku od Amodeija, nije doveo veći broj kolega iz OpenAI-ja. Većina zaposlenika SSI-ja još nije poznata u Silicijskoj dolini, dijelom i zato što se tvrtka fokusira na manje afirmirane talente s novim idejama koje Suckevers osobno mentorira. Zaposlenici su obeshrabreni da SSI spominju na LinkedInu – upravo kako bi se spriječilo regrutiranje. Početkom godine Suckevers je odbio Zuckerbergovu ponudu za preuzimanje tvrtke.
Murati, rođena u Albaniji, provela je šest godina u OpenAI-ju, gdje je vodila gotovo sve ključne aspekte tvrtke kao CTO. Bila je poznata po emocionalnoj inteligenciji i skromnosti, što joj je donijelo lojalnost istraživača i inženjera, piše The Wall Street Journal.
U Thinking Machinesu uvela je sličnu, hijerarhijski ravnu kulturu – svi, pa i najstariji istraživači, imaju titulu "član tehničkog tima", u duhu nekadašnjeg Bell Labsa, jednog od uzora OpenAI-ja.
Kada je u veljači osnovala Thinking Machines, više od 20 kolega iz OpenAI-ja pridružilo joj se, uključujući Johna Schulmana, ključnog umnog tvorca ChatGPT-ja koji je prethodno prešao u Anthropic. Većina njezinih novih zaposlenika dolazi iz OpenAI-jevog post-trening tima, odjela koji je izgradio ChatGPT i učio modele kako komunicirati s ljudima.
Investitori su nedavno uložili 2 milijarde dolara u tvrtku, iako detalji o onome što Murati točno razvija ostaju nepoznati i nekima od njih. Deklarirana misija Thinking Machinesa je učiniti AI "razumljivijim, prilagodljivijim i općenito sposobnijim".
Nedavno je najavila da razvijaju multimodalni AI koji funkcionira "onako kako vi prirodno komunicirate sa svijetom" te najavila prvi proizvod za idućih nekoliko mjeseci. Ured su otvorili u mirnijem dijelu Mission Districta u San Franciscu, nekoliko ulica od OpenAI-ja.
Wired je ranije objavio neke detalje o pokušajima Mete da preotme talente iz Thinking Machinesa.
Andrew Tulloch, suosnivač tvrtke, bio je u središtu žestoke kampanje. Zuckerberg i Alexandr Wang, novi šef laboratorija za superinteligenciju u Meti, slali su mu niz poruka pokušavajući ga uvjeriti da im se pridruži.
Rođen u Australiji, Tulloch je diplomirao na Sveučilištu u Sydneyju s najvišim prosjekom među studentima prirodnih znanosti. Radio je na strojnom učenju u Facebooku 18 mjeseci prije nego što je upisao diplomski studij na Cambridgeu, a zatim se preselio u Kaliforniju gdje je u Facebookovom AI timu postao "distinguished engineer" – jedna od najviših tehničkih pozicija u tvrtki. "Definitivno je bio poznat kao ekstremni genijalac", rekao je Mike Vernal, bivši Facebookov direktor koji je s njim surađivao.
Još 2016., tri godine nakon što je Tulloch došao u Facebook, predsjednik OpenAI-ja Greg Brockman pokušao ga je regrutirati. U e-mailu Elonu Musku naveo je da Tulloch tada prima 800.000 dolara godišnje u Facebooku i da će vjerojatno tražiti više. OpenAI je tada nudio 175.000 dolara godišnje, uz bonus od 125.000.
"Andrew je jako blizu da kaže da. No, zabrinut je zbog velikog pada plaće", napisao je Brockman 21. veljače. Tulloch tada nije pristao.
U OpenAI se naposljetku pridružio tek sedam godina kasnije – u trenutku kad je ChatGPT već postao globalni fenomen, a vrijednost tvrtke vrtoglavo porasla.