"ŠTO nije Todorićevo, to je Pipunićevo!", godinama je bio glavni komentar analitičara koji su pratili stanje u hrvatskom agraru. No, to je bilo nekada. Ivice Todorića odavno nema, a ni njegova Agrokora, dok je Marko Pipunić sa svojim Žitom postao kralj hrvatskog agrara. To je danas samo potvrdio.
Žito grupa poduzetnika Marka Pipunića danas je uvećana za dvije tvrtke - Zvijezdu plus i Zvijezdu - koje su dosad poslovale u sklopu Fortenova grupe. Konačna kupoprodajna cijena bit će određena po zaključenju transakcije, stoji u današnjem priopćenju o odlasku triju brendova - Zvijezda, Margo i Omegol - iz Fortenova grupe.
"Zahvaljujemo Fortenova grupi na povjerenju, kao i svima koji su sudjelovali u realizaciji ove značajne transakcije", izjavio je Pipunić, predsjednik Uprave Žito grupe. Žito grupa danas obuhvaća Tvornicu šećera Osijek, PPK Valpovo, Svinjogojske farme, Farme koka nesilica, hotele i druge poslovne subjekte. Grupa ima razvijenu mrežu proizvodnih pogona, silosa, kooperativnih mjesta i maloprodajnih točaka diljem Slavonije i Baranje.
Ova grupacija najveći je proizvođač jaja u Hrvatskoj, drugi najveći obrađivač poljoprivrednog zemljišta i drugi najveći proizvođač svinja, zapošljava oko 1700 ljudi, a bogatstvo Marka Pipunića procjenjuje se na 1.140.350.000 eura. No, kako je sve počelo?
Pipunić je rođen 1961. godine u Donjim Kladarima kod Modriče u Bosanskoj Posavini (BiH), a za njega se često kaže da je "Bosanac - najmoćniji Slavonac". Sa Slavonijom je povezan još od studentskih dana jer je, prema službenoj biografiji, studirao na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Nakon studija kratko se vratio u Bosansku Posavinu.
Još prije 1990. godine osnovao je privatnu tvrtku Agroposavina, koja se u početku bavila trgovinom ratarskim kulturama i repromaterijalom. Tvrtku je osnovao zajedno s puncem.
"Trgovina je bila prvi kapital, svojevrsni startup s kojim smo svi znali raditi", rekao je Pipunić u emisiji HTV-a prije nekoliko godina, objašnjavajući kako se obogatio. Radio je dvije godine, sve dok nije izbio rat. Morao je pobjeći jer je Bosanska Posavina bila okupirana, a logičan izbor bio je Osijek – grad koji je već poznavao.
Svoj poduzetnički uzlet u Hrvatskoj započeo je trgovinom poljoprivrednim sjemenom, a potom je proširio posao na stočarstvo. Godine 1992. osnovao je danas poznatu tvrtku Žito. Imao je dva zaposlena radnika, kapital od 50.000 eura i godišnji prihod od pola milijuna eura. Samo dvije godine kasnije izgradila silos i pšenični mlin u Velikoj Kopanici.
Tijekom devedesetih širio je poslovno carstvo ulazeći u vlasničke strukture poljoprivrednih tvrtki i PIK-ova tako što im je davao pozajmice za plaće i tekuće poslovanje. Tvrtke koje su bile u financijskim teškoćama nisu mogle vraćati dug, pa se dug pretvarao u vlasnički udio.
Do 2008. godine Žito je zapošljavalo 455 radnika, imovina mu je bila vrijedna oko 150 milijuna eura, a godišnji prihod iznosio je 141 milijun eura. Pipunić tada nije često istupao u javnosti, no o njemu se više počelo govoriti i pisati kada su u veljači 2008. u dvorište njegove obiteljske kuće u Osijeku bačene dvije eksplozivne naprave. Nije bilo žrtava ni ozlijeđenih, već samo materijalne štete.
Pipunić o tom događaju nikada nije mnogo govorio, a incident nikada nije do kraja razjašnjen. Do 2010. godine, zahvaljujući poduzetničkom znanju, ali i dobrim političkim vezama, postao je vlasnik gotovo cijelog bivšeg Industrijsko-poljoprivrednog kombinata Osijek, PPK Valpova, PPK Orahovice te sedam velikih silosa i mlinova, kao i osječke šećerane.
Jedan od njegovih poslovnih partnera u preuzimanju slavonskih poduzeća bio je kontroverzni Stipo Matić, prvi čovjek M-SAN grupe i tvrtke King ICT. Oni su 2009. godine sklopili poslovni savez kako bi s trona u prehrambenoj industriji maknuli Ivicu Todorića.
Važan dio njihove strategije bio je pristup EU fondovima za ruralni razvoj, budući da su tvrtke povezane s obojicom redovito primale poljoprivredne potpore - i to u iznosima od više desetaka milijuna tadašnjih kuna. Žito je u to vrijeme bio izdašan donator HDZ-a, pa je tako 2009. godine otkriveno da su s 200.000 kuna financirali stranku na izborima.
"A zašto ne bih donirao? Normalno je da se politika financira iz gospodarstva, a bolje je da se to radi transparentno, preko računa, nego da im se daje novac na crno u kuverti", komentirao je tada Pipunić, koji za sebe i tada i danas tvrdi da je apolitičan. Pipunić se još početkom dvijetisućitih spominjao kao poduzetnik koji ima političku potporu Branimira Glavaša, no navodno ih veže samo prijateljstvo.
Nakon pada HDZ-a, okrenuo se financiranju HNS-a, tada člana vladajuće Kukuriku koalicije. Primjerice, 2013. godine, kada je preuzeo uljaru Čepin, donirao je HNS-u čak 400.000 kuna.
Pipunić je aktivan član Udruge Prsten, koju čine poduzetnici iz Bosanske Posavine, među kojima su i Pavo Zubak, Tomislav Antunović te njegov partner Matić. Bio je predsjednik Udruge od 2010. do 2012. godine, a danas je njezin počasni predsjednik i predsjednik Upravnog odbora. Udruga organizira poslovne projekte i inicijative za pomoć Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Tjednik Nacional pisao je 2012. godine da su upravo "Prstenaši", odnosno Pavo Zubak, moćni trgovac automobilima, vlasnik hotela i trgovac naftom Tomislav Antunović, Pipunić, Marin Filipović, vlasnik drvoprerađivačkog koncerna, i Matić, petorica tajkuna koji su presudno pridonijeli da Tomislav Karamarko preuzme Hrvatsku demokratsku zajednicu. Spominjala se diskretna financijska podrška, ali i lobiranja u HDZ-ovoj bazi.
U srpnju 2015. godine, velikom proslavom u osječkom HNK-u, obilježeno je 25 godina Žito grupe. Među uzvanicima bio je i tadašnji premijer Zoran Milanović, koji je za tu prigodu iz Zagreba doletio helikopterom u pratnji ministara Tihomira Jakovine i Ivana Vrdoljaka.
"Često sam se pitao kako to da sam baš ja uspio u poslu, a uzimajući u obzir da sam vjernik, vjerujem da mi je talent došao od Boga i da me ta sila usmjerava u pravom smjeru. Kada bismo sve sveli na pragmatičnu razinu, rekao bih da je to intuicija i da svi mi imamo određene talente koji su nam predodređeni datumom rođenja i genetikom", rekao je Pipunić za časopis Poduzetnik.
Vrijedi spomenuti i dugogodišnji sudski spor između Pipunića i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) zbog uskraćenih potpora iz 2016. godine, koji je završio nagodbom između njegovih tvrtki i Republike Hrvatske u prosincu 2019. godine.
Pipunićeva je tvrtka tada za troškove gradnje tvornice pršuta i suhomesnatih proizvoda aplicirala za 126 milijuna kuna. Sud je zaključio da je Agencija nezakonito uskratila već dodijeljene potpore te da nije postupila u skladu s pravilima jer nije na vrijeme upozorila Pipunića na sumnje u nepravilnosti.
Konačno, vlada Andreja Plenkovića krajem 2019. godine odobrila je sudsku nagodbu s Pipunićevim tvrtkama u ukupnom iznosu od 77 milijuna kuna, i to na zatvorenom dijelu sjednice. Protiv nagodbe bio je DORH (Državno odvjetništvo RH), koje je zastupalo državu.
Ova godina za Pipunića bila je izazovna. Žito grupa kupila je većinski udio u Mesnoj industriji Ravlić. U lipnju 2025. Žito grupa pokrenula je inicijalnu javnu ponudu (IPO) na Zagrebačkoj burzi, vrijednu oko 130 milijuna eura, najveću do tada u privatnom vlasništvu u Hrvatskoj.
"Ja sam prva generacija kapitalista u Hrvatskoj i od 1990. sam poduzetnik. Poduzetnik ima motiv za razvoj kompanije, pa ako procijeni da je vrijeme za tranziciju, to najbolje može učiniti onaj tko ju je i osnovao", rekao je tom prilikom Pipunić.
Već tada, početkom ljeta, novinari su ga pitali pregovara li Žito grupa o preuzimanju Zvijezde od Fortenove. Pipunić je tada uz osmijeh odgovorio da je to "u domeni špekulacija".