U Čakovcu je održan prvi festival održive mode i kružne ekonomije na kojem je svoj rad predstavila Socijalna udruga Humana Nova. Ova mala, ali vrijedna zajednica već se gotovo 14 godina bavi održivom modom, a kroz svoj rad aktivno doprinosi razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode, piše N1.
Brza moda jedan je od najvećih zagađivača našeg planeta - svake godine u svijetu nastane 92 milijuna tona tekstilnog otpada, što je jednako bacanju jednog punog kamiona odjeće svake sekunde. Usporavanje ovog trenda odgovornost je svih nas, a Humana Nova preuzela je inicijativu te je u 14 godina uspjela prikupiti i obnoviti gotovo 5000 tona tekstila.
"Uspjeli smo prezentirati jedan mali dio našeg postupanja, gdje radimo proizvode tih održivih, recikliranih, redizajniranih ili upcycling proizvoda, kako se, u biti, i zovu. Sve što radimo veže se uz radnu integraciju. Doslovno, kako je rekao kolega iz Dubioze, rade s osobama koje nitko neće, koriste materijale koje nitko neće i naprave proizvod koji stvarno netko hoće", rekao je Ivan Božić, upravitelj Humane Nove.
Redizajnom i kombiniranjem različitih materijala i odjevnih predmeta nastaju unikatni komadi. Pritom se pazi na svaki detalj, pa se svaki komadić tkanine koji ostane kao višak u procesu reciklaže ili šivanja iskoristi za izradu modnih dodataka.
"Prvo što se kod nas pazi je da bude nosiva kolekcija. Idemo za nekakvim, ajmo reći, 'street stajlom', da to bude nosivo, udobno. Udobnost je isto na prvom mjestu. Onda sve recikliramo i tu je onda ta priča koja dolazi o redizajnu", istaknula je dizajnerica Maja Virgej Novak.
U Humani Novoj zaposlene su 32 osobe s invaliditetom i 20 osoba iz društveno isključenih skupina. S ponosom su nosili proizvode stvorene zajedničkim radom i trudom te otkrili kako im je na poslu.
"Humana Nova je posebna po tome što daje priliku osoba s invaliditetom, ranjivim skupinama, romskim zajednicama... To jednostavno nema niti jedna druga kompanija osim Humane. Imamo zajednička druženja na kraju mjeseca, izlet, više se povezujemo jedni s drugima i to je to", objasnio je knjigovođa Danko Kanoti.
S njim se slaže i Dino Višnjić, webshop administrator, koji naglašava da su ljudi na prvom mjestu. "Zaista, oni koji se nemaju gdje zaposliti, a to mogu potvrditi iz vlastitog iskustva, ovdje mogu naći svoje mjesto pod suncem, kao što sam i ja. To je samo, u biti, pokazatelj da kad se svi skupa složimo, jedni drugima pomognemo, koliko god to u datom trenutku možda djeluje malo i beznačajno. Ali, samo kao grupa i cjelokupno društvo s tim malim promjenama možemo napraviti nešto veliko", naglasio je.
Humana Nova radi i na razvoju modela franšize koji bi se mogao primijeniti globalno. Ciljevi su im, kažu, visoki, no s promjenama kreću iz Hrvatske.
"Nažalost, svakodnevica ima baš loših slučajeva. Naše je da primjerom pokažemo, nakon što smo probili nekoliko levela na igrici i sami smo imali dosta nerazumijevanja između nas. Ali, s druge strane, svojim primjerom, svojom inspirativnom pričom, nastojimo gurati i širiti dobre vibracije", kazao je Božić.
U Hrvatskoj 17 posto stanovništva čine osobe s invaliditetom. U ovoj maloj zajednici pružena im je financijska neovisnost, društvena uključenost, ali i osjećaj svrhe. Humana Nova jasan je dokaz da otpad može biti resurs, a ranjivost pokretač pozitivnih promjena.