ZNANSTVENICI se brinu da bi nedavno ubrzano zagrijavanje svjetskih oceana moglo dodatno pogoršati globalno zatopljenje. Naime, ovog je mjeseca površina globalnih oceana dosegla novu rekordno visoku temperaturu. Nikada se svjetski oceani nisu ovako drastično zagrijali u tako kratkom periodu.
Stručnjacima još uvijek nije u potpunosti jasno što se točno dogodilo, no zabrinuti su da bi, u kombinaciji s drugim vremenskim prilikama, do kraja sljedeće godine globalna temperatura mogla doseći novu zabrinjavajuću razinu. Znanstvenici također smatraju da će se tijekom sljedećih mjeseci pojaviti snažan vremenski fenomen El Nino koji će dodatno zagrijati oceane.
"Još nismo utvrdili zašto je došlo do tako brze i značajne promjene"
Prema novom istraživanju (Heat stored in the Earth system 1960–2020: where does the energy go?), Zemlja je tijekom proteklih 15 godina akumulirala gotovo isto toliko topline kao u prethodnih 45, s time da je većina dodatne energije završila u oceanima. Zbog toga je u travnju ove godine ukupna prosječna temperatura oceana dosegla novi rekord, a u nekim je regijama porast temperatura mora bio podosta zabrinjavajući.
Tako su u ožujku temperature površine mora uz istočnu obalu Sjeverne Amerike bile čak 13.8 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka između 1981. i 2011. Godine. "Još nismo utvrdili zašto je došlo do tako brze i značajne promjene", rekla je oceanografkinja Karina Von Schuckmann iz istraživačke organizacije Mercator Ocean International.
Koje su posljedice zagrijavanja oceana?
Prosječna površinska temperatura svjetskih mora porasla je za oko 0.9°C u usporedbi s predindustrijskim razinama, pri čemu je samo u posljednjih 40 godina porasla za 0.6 stupnjeva. Radi se o manjem porastu temperatura nego na kopnu, gdje su one porasle za više od 1.5°C od predindustrijskih vremena.
To je zato što je za zagrijavanje vode potrebno mnogo više energije nego kopna i zato što oceani apsorbiraju toplinu duboko ispod svoje površine. No, čak i ovo naizgled malo prosječno povećanje ima značajne posljedice: gubitak morskih vrsta, ekstremniji vremenski uvjeti, porast razine mora i manja sposobnost apsorpcije CO2.
Naime, oceani trenutno preuzimaju oko četvrtinu emisija stakleničkih plinova. Toplije vode imaju manju sposobnost apsorbiranja CO2. Ako bi oceani u budućnosti uzimali manje CO2, više bi ga se akumuliralo u atmosferi - što bi dodatno zagrijalo zrak i oceane.
Problem El Nina
Drugi važan faktor koji zabrinjava znanstvenike je vremenski fenomen poznat kao El Nino. Protekle tri godine je El Nino bio je u hladnijoj fazi zvanoj La Nina te je pripomogao u održavanju globalne temperature pod kontrolom, piše BBC.
Fenomen El Nino-La Nina najveći je uzrok razlika u vremenu iz godine u godinu u mnogim regijama. U godinama La Nine pacifički pasati od istoka prema zapadu su jači, guraju tople površinske vode prema zapadu i povlače dublju, hladniju vodu na istok. El Nino se događa kada pasati oslabe, dopuštajući toplim vodama da se šire natrag prema istoku, gušeći hladnije vode i dovodeći do porasta globalne temperature.
El Nino se već razvio kod obala Perua i Ekvadora te stručnjaci smatraju da bi se on uskoro mogao u potpunosti formirati. "Ako na to dođe novi El Nino, vjerojatno će doći do dodatnog globalnog zagrijavanja od 0.2 do 0.25°C", rekao je klimatolog Josef Ludescher s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.