UGLEDNI američki NY Times u svome članku o "krhkom" miru u BIH i želji bosanskih Srba da proglase nezavisnost Republike Srpske zaključuje da ukoliko se takav scenarij dogodi, Hrvatska će poslati svoju vojsku u BIH te da će i Muslimani "pod oružje".
"SAD i Europska unija moraju se uplesti, ne samo zbog koristi Bosne nego zbog toga što si svijet više ne može dopustiti da se dogodi ono što se dogodilo prošli put", rekao je za NY Times Srećko Latal iz Bosanskog BIRN-a te dodao da će se u slučaju najgoreg mogućeg scenarija, tri strane iz prošlog rata naoružati i krenuti u novu borbu.
Potencijalno opasan vakuum moći
U članku se navodi kako bosanski Srbi pokušavaju "zaobići" državne institucije te izvršavaju pritisak sve kako bi se proglasila nezavisnost Republike Srpske što bi gurnulo "krhku, multietničku zemlju u još jednu političku krizu".
"Kriza je došla u kritično vrijeme u kojem je samo nekoliko tjedana nakon što je visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak postavljen za ministara vanjskih poslova u Slovačkoj, što je, po riječima analitičara, stvorilo potencijalno opasan vakuum moći. Dužnosnici UN-a rekli su u utorak kako će Lajčak ostati na svojoj poziciji sve dok se ne pronađe zamjena za njega", piše u članku NY Timesa.
Kriza je počela
Srećko Latal upozorava kako Zapad ignorira znakove problema koji se pojavljuju u Bosni, a sve to zbog usmjerenosti na svjetsku gospodarsku krizu te ratove u Iraku i Afganistanu. Dalje se navodi kako su dužnosnici Republike Srpske, zapadni diplomati i policija rekli da je kriza počela prošlog tjedna kada je državna policija poslala izvješće Uredu državnog odvjetnika u kojem se premijer RS-a Milorad Dodik optužuje za kriminalna djela.
U tom se izvješću Dodik i ekipa optužuju za korupciju, prijevaru te oštećivanje državnog proračuna i to kroz ugovore o investicijama koje je sklopila Republika Srpska. U to se uključuju i optužbe koje se dotiču gradnje vladine zgrade u Banja Luci, čija gradnja stoji 146 milijuna dolara.
Referendum o nezavisnosti RS-a
Dodikov glasnogovornik, Gordan Milošević, izjavio je NY Timesu kako su te optužbe politički motivirane. "Iako sam imao malo vjere u Bosnu i Hercegovinu, sada je i ona izgubljena zbog ove farse s kriminalnim optužbama protiv mene", rekao je prošlog tjedna Dodik te dodao kako je to BIH učinilo besmislenom.
U tekstu se spominje i Dodikov odlazak sa sastanka u Mostaru na kojem su tri lidera raspravljala o novom Ustavu BiH. Premijer RS-a dao je ultimatum da se u taj novi dokument ugradi pravo bosanskih Srba na samoodređenje i održavanje referenduma o nezavisnosti Republike Srpske.
"Incident" naoružavanja Muslimana
Dodik je nastavio optuživati i strane dužnosnike u BiH pa je rekao da su optužbe protiv njega "došle" od tajnika Ureda visokog predstavnika UN- a u BIH Raffija Gregoriana. U studenom je Dodik optužio istog dužnosnika za urotu protiv njegove vlade nakon što je podignuta istraga o njegovim spornim poslovima. I srpski predstavnik u trojnom Predsjedništvu BiH, Nebojša Radmanović, pozvao je prošlog vikenda sve srpske političke stranke u BiH, građane i nevladine organizacije da podupru vladu Republike Srpske. Spominje se i incident u kojem su srpski veterani upozorili na naoružavanje Muslimana, a patrijarh Srpske pravoslavne crkve izjavio je kako se nitko neće "igrati sa Republikom Srpskom".
"No, zapadni diplomati i dužnosnici sa svih etničkih strana u Bosni tvrde kako je taj sukob samo politički rat riječima te se neće prometnuti u nasilje", piše u članku te se dodaje kako je Milorad Dodik jasno želio naglasiti da je pravo Republike Srpske na svoje postojanje iznad takvih rasprava te da nitko ne želi rat.
Srpski analitičari koje je konzultirao NY Times rekli su kako odvajanje Republike Srpske u kraćem vremenu nije opcija za Dodika, jer on u trenutcima političkog vakuuma želi učvrstiti vlast u RS-u. Odvajanje Republike Srpske od BiH značilo bi jače "paktiranje" sa Srbijom i Rusijom, a to bi umanjilo Dodikovu političku moć. U članku se zaključuje kako bi time Dodik doveo RS u međunarodnu izolaciju.
Tako je govorio Dodik
Podsjetimo, Milorad Dodik već duže vrijeme šalje poruke kako je "njegova" Republika Srpska trajna i samoodrživa, a otvoreno sumnja kako se cjelovitost Bosne i Hercegovine čuva jedino jer tako želi međunarodna zajednica. Štoviše, Dodik je više puta javno rekao kako BiH nikad nije uspjela uspostaviti svoj unutrašnji legitimitet i suverenitet.
Potez prema osamostaljivanju Republike Srpske svakako je bila i ostvarena namjera Dodika koji je na koncu osobno otvorio predstavništvo RS-a u europskoj prijestolnici Bruxellesu. Iako je riječ o predstavništvu kojeg nitko ne priznaje, mnogi su u simboličnom otvaranju vidjeli i službene smjernice vrha politike u RS-u, koji se kreće prema samostalnosti. Ne treba zaboraviti kako je već krajem prošle godine Dodik otvorio i predstavništvo "svoje države" u Beogradu.
Hrvatska je genocidna
Zanimljivo je kako Dodik koji već odavno puše u trube koje najavljuju rasulo BiH, govori i kako treba raspustiti bosanskohercegovačku vojsku te demilitarizirati zemlju, što je opet jedan dio scenarija o odlazećem entitetu.
"Cilj nam je samo da RS postane samoodrživa, a hoće li takva biti i BiH, nije pitanje za mene. Možemo se dogovoriti o nekim vanjskim poslovima, vojsci, ali sve ostalo mora biti u nadležnosti entiteta", zaključio je Dodik nedavno u srpskim medijima opominjući Europsku uniju da ne provodi "duh Daytona". U snažnoj političkoj poruci Europskoj uniji na početku godine u isti kontekst raspadajuće BiH ugurao je i Hrvatsku i to kao zemlju utemeljenu na genocidu.
Tadićev dobar prijatelj
"Hrvatska je nastala na etničkom čišćenju i ratnim zločinima, a ne RS! Koliko znam, od prošlog rata tamo živi zanemariv broj Srba. Vrijeme je da Stjepan Mesić prestane dijeliti lekcije Srbima i da objasni kako se ponašala njegova država ne samo u prošlom, već i u Drugom svjetskom ratu", rekao je prije dva mjeseca Dodik odgovarajući Mesiću, s kojim se već godinama nalazi u verbalnom ratu, no zapravo je Bruxellesu htio reći kako njegovoj zemlji uvijek prijeti opasnost od Hrvata.
Ne treba zaboraviti ni vrlo dobre veze između srpskog predsjednika Borisa Tadića i Dodika koji se otkrivaju u nizu neformalnih i službenih sastanaka, ali i u javnoj potpori iz Beograda. Štoviše, u jeku kritika ne samo Hrvatske nego i međunarodne zajednice, Tadić je javno stao u obranu svog prijatelja.
"Nastupi hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u kojima je kritizirao premijera Republike Srpske, Milorada Dodika, krajnje su neprimjereni", rekao je Tadić dodajući kako se Srbija zapravo ne miješa u unutrašnja politička zbivanja u BiH i ne dijeli lekcije.
Lajčak: Dodikova politička karijera trebala je biti davno gotova
Dodikova politička igra u BiH krajnje je opasna i sada je to poznato manje više svima. Predsjednik Mesić imao je snagu javno prozvati Dodika okarakteriziravši ga kao novog Slobodana Miloševića te optuživši ga da aktivno radi na rasturanju Bosne i Hercegovine. Od tog mišljenja nisu daleko ni drugi, dobri poznavatelji prilika u toj zemlji.
Tako je sada već bivši visoki predstavnik Miroslav Lajčak rekao kako bi politička karijera Milorada Dodika zbog njegova šovinizma odavno trebala biti okončana. Naravno, Dodik mu tada nije ostao dužan te je rekao da će u slučaju da ga visoki predstavnik u BiH "pod pritiskom smijeni" povesti RS u samostalnost.
Holbrooke: Dodik ruši BiH
Da Bosni i Hercegovini prijete ratne trublje ocijenio je i Richard Holbrooke, bivši veleposlanik SAD-a u UN-u, koji je svojedobno za Reuters izjavio da su odnosi između Srba, Bošnjaka i Hrvata gori nego nakon rata koji se na tom području odvijao između 1992. do 1995. godine.
"Nikad nakon Daytona nije bilo toliko tenzija - puno tenzija, a malo suradnje", pojasnio je Holbrooke naglasivši kako je glavni uzročnik takvoj nestabilnosti premijer Republike Srpske Milorad Dodik, koji pokušava srušiti središnju vladu u Sarajevu.
Ashdown: Dodiku u rušenju BiH pomažu Rusi
Paddy Ashdown, uz Holbrooka jedan od tvoraca Daytona, također se slaže kako je Dodik zapravo "opasni element". Naime, kazao je, a što je kasnije i potkrijepio analizom stanja u BiH koju je napisao zajedno s Holbrookeom, kako Dodik uz pomoć Rusije radi na rušenju BiH.
"Milorad Dodik, prvi čovjek Republike Srpske novi je Slobodan Milošević", rekao je predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru za ugledni njemački magazin Spiegel , a pritom je Europu upozorio na mogućnost novog rata na Balkanu. Takav rat mogao bi u najgorem slučaju, procjenjuje Mesić, od Bosne i Hercegovine napraviti "europsku Palestinu i uporište za teroriste".
Gotovina u jesen '95 doveo vojsku na 23 kilometra od Banja Luke
Posljednji put kada su hrvatske vojne snage bile na prostorima Republike Srpske je kasno ljeto i rana jesen 1995. Tada su u dvije akcije (Maestral i Južni potez) potpuno razbile srpske snage na prostoru zapadne Bosne, a zauzimanjem Hidroelektrane Bočac dolaze na samo 23 kilometra od Banja Luke, tada i sada glavnog grada Republike Srpske.
Nakon pada tzv. Republike Srpske Krajine - srpske paradržave u Hrvatskoj, u operaciji "Oluja", združene snage Hrvatske Vojske, Hrvatskog vijeća obrane i Armije Bosne i Hercegovine, krenule su iz dva smjera prema sjedištu RS - Banja Luci.
Kao i srpske snage u Hrvatskoj, Vojska RSK se pod snažnim udarom našla u teškim gubicima i rasulu, a srpsko civilno stanovništvo se povlačilo prema Prijedoru i Banja Luci.
Nakon operacije Maestral kojom je osvojeno Jajce, u prvoj polovici listopada krenula je operacija Južni potez kojom je zapovijedao general Ante Gotovina, a njemu su u stožeru združenih hrvatskih snaga (HV i HVO) sekundirali generali Rahim Ademi i Ljubo Ćesić Rojs.
Nositelji udara bile su 4. i 7. gardijska brigada HV-a pod zapovjedništvom generala Krstičevića i Koradea koje su obroncima Manjače i dolinom Vrbasa došle do spomenute točke, najbliže Banjoj Luci.
Zbog pritiska međunarodnih čimbenika, prije svih "oca" daytonskog sporazuma Richarda Holbrooka, koji je već uglavio podjelu Bosne i Hercegovine Sporazumom, akcija i izgledno zauzimanje Banja Luke od strane hrvatsko-muslimanskih snaga je stopirana.
Nema nikakve dvojbe da bi padom Banja Luke i cijelog zapadnog dijela RS, Srbiju zapljusnuo još veći izbjeglički val nego što je bio onaj nakon "Oluje", pa se željelo spriječiti dodatno kompliciranje situacije i eventualni ulazak Srbije u rat, kao i vjerojatne zločine nad srpskim civilnim stanovništvom jer su gusto naseljeni krajevi pod srpskom kontrolom u Zapadnoj Bosni u to vrijeme bili preplavljeni izbjeglicama iz "Krajine" i dijelova RS koje su pregazile hrvatske i muslimanske snage.
I.Ćimić/I.Kristović/Z.Alač
Foto: Index/AFP(arhiva)
Screenshot NY Times