Novi arheološki nalazi upućuju na to da se dio stanovnika vratio živjeti među ruševine Pompeja nakon katastrofalne erupcije vulkana 79. godine nove ere.
Stručnjaci vjeruju da su se neki preživjeli, koji nisu imali dovoljno novca da započnu novi život negdje drugdje, vratili na mjesto tragedije. Moguće je i da su im se pridružili drugi ljudi u potrazi za domom, prenosi BBC.
Prije erupcije, Pompeji su imali više od 20.000 stanovnika. Grad je potpuno zatrpan i sačuvan pod pepelom, a ponovno je otkriven tek u 16. stoljeću. Već su ranije postojale pretpostavke da su se ljudi vratili živjeti u Pompeje, no arheolozi sada kažu da novi nalazi tu teoriju prvi put potvrđuju.
"Zahvaljujući novim iskapanjima, slika je jasnija: Pompeji nakon 79. godine ponovno izranjaju, ne kao pravi grad, već kao nesigurno i sivo naselje, neka vrsta kampa, favele među još prepoznatljivim ruševinama nekadašnjeg Pompeja", rekao je Gabriel Zuchtriegel, ravnatelj arheološkog nalazišta.
Prema njegovim riječima, to neformalno naselje potrajalo je sve do 5. stoljeća. Arheolozi tvrde da su ti povratnici živjeli bez infrastrukture i usluga koje su inače bile uobičajene u rimskim gradovima. Ruševine su pružale priliku za pronalaženje vrijednih predmeta, što je vjerojatno bio još jedan razlog povratka.
Neki su, prema nalazima, živjeli na gornjim katovima kuća, dok su prizemlja zatrpana pepelom pretvarana u podrume. "Uništenje grada potpuno je preuzelo kolektivno pamćenje", rekao je Zuchtriegel i dodao da su "u žurbi da se dođe do dobro očuvanih artefakata Pompeja, ti slabi tragovi ponovne naseljenosti doslovno uklanjani i često pometeni bez ikakve dokumentacije".
Danas su Pompeji jedno od najpoznatijih arheoloških nalazišta na svijetu i pružaju jedinstveni uvid u svakodnevni život u doba Rimskog Carstva.