Foto: Hina
ORGANIZACIJA World Justice Report u srijedu je objavila Indeks vladavine prava za 2018. godinu, koji mjeri efikasnost pravosuđa u 113 zemalja svijeta, prenosi Balkan Insight.
Istraživanje je "kvantitativni alat koji mjeri vladavinu prava u praksi", a temelji se na općoj anketi provedenoj među 1000 građana svake zemlje koja je sudjelovala u istraživanju te upitniku za stručnjake na području prava i aktivista za ljudska prava.
"Ono mjeri vladavinu prava na temelju iskustava i percepcija šire javnosti te domaćih stručnjaka diljem svijeta", stoji u uvodu istraživanja.
Danska prva, Venezuela najgora
Poredak se temelji na osam čimbenika: ograničenje vladinih ovlasti, odsutnost korupcije, otvorenost vlade, osnovna prava, red i sigurnost, provođenje zakona, civilna pravda i kazneno pravosuđe.
Prvo mjesto zauzela je Danska, a posljednje Venezuela. Hrvatska se našla na 35. mjestu, iza Slovenije (26.) i Rumunjske (29.).
Najgore ocjene u regiji dobila je Srbija, na 76. mjestu. Iza nje su Turska i Rusija (na 89. mjestu).
Istraživanje nije uključilo sve članice UN-a, a ocjene u pojedinim područjima kod nekih su se zemalja bitno razlikovale. Zabilježen je općeniti negativni trend po pitanju vladavine prava u većini zemalja.
Temeljna ljudska prava pate diljem svijeta
Temeljna ljudska prava smanjena su u gotovo dvije trećine ispitanih zemalja jer diljem svijeta jača autoritarni nacionalizam, a države odbijaju ispuniti svoje međunarodne pravne obveze, piše britanski Guardian.
"U mnogim nacijama ta temeljna prava žrtve su reakcije na globalnu ekonomiju", izjavio je za Guardian Samuel Moyn sa Sveučilišta Yale.
Razloge za opadanje vladavine prava treba tražiti i u rastu populizma diljem svijeta, smatra Murray Hunt s Centra za vladavinu zakona Bingham. "Uvijek je bolje spriječiti kršenje vladavine zakona i ljudskih prava nego naknadno pokušavati zaliječiti situaciju", dodao je.
Skandinavija je najpravičnija
Venezuela se našla na zadnjem mjestu zbog hiperinflacije, namještenih suđenja, nasilnog zatvorskog sustava te visoke stope ubojstava koja se u toj zemlji kreće od 56 do 73 ubojstava dnevno.
Uz Dansku, visoka mjesta zauzimaju i ostale skandinavske zemlje, Švedska, Norveška i Finska.
Na ljestvici su ove godine najniže potonuli Filipini, za 18 mjesta, zbog nasilne kampanje tamošnje vlade protiv droge.