Prijedlogom zakona o prijenosu sindikalne imovine u sindikalni fond sindikati bi trebali dobiti u vlasništvo 35 nekretnina, od kojih je najveća Radnički dom u Zagrebu, četverokatna zgrada od više tisuća kvadrata i jedan od sindikalnih i radničkih simbola.
Na temelju tog sporazuma utvrđeno je da Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) stječe vlasnički udio od 32,58 posto, Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) 29,97, Matica sindikata Hrvatske (MSH) 22,49, Hrvatska udruga sindikata (HUS) 9,8 te Udruga radničkih sindikata (URS) udio od 5,16 posto.
Dio tih nekretnina sindikati već sada koriste, ali ima i atraktivnih građevina i parcela na dobrim lokacijama diljem Hrvatske.
U najvećoj od njih, Radničkom domu u središtu Zagrebu, uredski je prostor najveće sindikalne središnjice, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), ali i brojnih drugih sindikata.
Atraktivne građevine na dobrim lokacijama
Na popisu je zgrada u Bauerovoj i ulici Šandora Brešćenskog u Zagrebu,, vila u Omišlju, kuća sa šumom u Iki na Kvarneru, zgrada Školskog muzeja kod HNK u Zagrebu, Hrvatski učiteljski dom u Crikvenici, zgrada Fakulteta političkih znanosti u Lepušićevoj u Zagrebu, Dom sindikata u Rijeci i zgrada sindikata na atraktivnoj lokaciji u splitskoj Marmontovoj ulici.
Tu su i nekretnine u Samoboru, Varaždinu, na Lošinju, planinska kuća u Grebengradu, kuća u Fužinama, poslovna zgrada u Slatini, stanovi, kuće, zgrade i poslovni prostori u Osijeku, Zadru, Kninu, Dubrovniku, Zagrebu, Karlovcu, Bjelovaru, Vrbovcu, Slavonskom Brodu.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSSH) Mladen Novosel napomenuo je kako su u posjedu imali stotinjak nekretnina, no kroz zakonski prijedlog je s Vladom dogovoreno oko 40-ak posto od ukupnog broja koje se prenose na pojedine sindikate.
Nešto će izravno ići na SSSH, a dio se prenosi u Fond kojim upravlja pet sindikalnih središnjica na temelju sporazuma iz 2010., pojasnio je Novosel.
"Iako su se u međuvremenu događali razni prijenosi iz jednih u druge središnjice, zadržana su prava dviju središnjica Udruzi radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i Hrvatskoj udruzi sindikata (HUS) koje više nisu reprezentativne da budu zastupljene u toj podjeli i mislim da je to najkorektnije i najpoštenije", dodao je.
Na pomolu rješenje nakon 30 godina
Napomenuo je kako će postotci koji su navedeni u obrazloženju zakonskog prijedloga biti ključ za raspodjelu i upravljanje nekretninama s obzirom na to da se u Fondu formira upravni odbor.
Ostale su još neke nekretnine za prijenos u sindikalni fond koje će se provesti naknadno kad se razriješe imovinsko-pravno odnosi i nalaze se u prilogu zakona.
"Nakon gotovo 30-ak godina ovo je prva vlada s kojom smo uspjeli 'progurati' zakon u saborsku proceduru i nadam se da će ga Sabor izglasati", istaknuo je Novosel.
Podsjetio je kako je pitanje sindikalne imovine, koju su sindikati stjecali i u bivšem sustavu kada nisu imali mogućnost biti vlasnici jer su djelovali kao društveno-političke organizacije, pokušano riješiti još 1997. Zakonom o udrugama.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Darije Hanzalek drži da je upravo tada učinjena velika nepravda sindikatima kada je nakon donošenja tog zakona bilo uvjetovao da se u roku od 180 dana dogovore o podjeli cjelokupne imovine koju su koristili.
To nije bilo moguće i država se na temelju tog zakona počela upisivati na nekretnine kojima su sindikati raspolagali, a bile su u društvenom vlasništvu i praktički njima gospodarili, jer drugačiji oblik vlasništva nije bio moguć.
"Ništa se ne poklanja, već se vraća"
U to su kao kolateralne žrtve ušle i nekretnine nad kojima su sindikati bili izričiti vlasnici bilo da su ih stekli i kupili nakon 90-ih, odnosno izgradili prije 1945., rekao je.
Punih 25 godina država se upisivala na nekretnine kao prvi korak, a nikako da se odradi drugi korak i da se nekretnine vrate sindikatima koji su se 2010. dogovorili o načinu raspodjele kroz razmjerne dijelove i od tada praktički traže da se to riješi.
Sada će u fond ući većina nekretnina, no u međuvremenu ih je više od polovine propala ili su prešle u neko drugo vlasništvo s obzirom na upis države i da se njima nije gospodarilo. "Vrijeme ih je pojelo".
Tako da sada govorimo o oko 35 nekretnina od kojih veći dio ide u sindikalni fond, rekao je Hanzalek, i tek nakon toga će ih sindikati uzeti u posjed i na neki način s njima gospodariti
Jedan dio nekretnina će se vratiti izričitim i nespornim vlasnicima, najavio je.
"Nešto što je trebalo biti odrađeno za nekoliko mjeseci, trajalo je više od 25 godina. To nije poklanjanje nego povrat tek dijela imovine kojom su sindikati raspolagali", naglasio je Hanzalek napominjući kako je u procesu tranzicije više-manje sve privatizirano u puno kraćem roku.