Foto: Shutterstock
NAJBOLJA zemlja za život je Norveška, a Hrvatska se nalazi na 47. mjestu, pokazuju najnoviji podaci o društvenom razvoju za 2015. koje je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) službeno predstavio ovaj tjedan.
Od zemalja u susjedstvu, najbolje je rangirana Slovenija na 25. mjestu, Crna Gora se nalazi na 49. mjestu, Srbija na 66., Makedonija na 81., a Bosna i Hercegovina na 85. mjestu. Hrvatska se kao i godinu ranije nalazi na 47. mjestu čime se svrstava u zemlje "vrlo visokog društvenog razvoja", mjereno prema Indeksu društvenog razvoja koji u obzir uzima očekivano trajanje života i njegovu kvalitetu, dohodak po glavi stanovnika, pismenost i druge faktore.
Hrvatska među zemljama s najvećom nezaposlenošću
Hrvatska se s registriranom stopom nezaposlenosti od 17,2 posto nalazi među zemljama EU s najvišom nezaposlenošću. Promatrajući strukturu nezaposlenih osoba prema dobi, podaci ukazuju na to da čak 55 posto od ukupnog broja nezaposlenih pripada dobnoj skupini od 20 – 45 godina, odnosno najproduktivnijoj radnoj dobi. Gotovo polovica (oko 47 posto) od ukupnog broja nezaposlenih spada u skupinu dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno nezaposleni su dulje od godinu dana.
Osim toga, određene skupine kao što su mladi, stari, žene, osobe s invaliditetom, pripadnici manjinskih skupina pa i čitave regije (pogođene de-industrijalizacijom) su u posebno nepovoljnom položaju kad se radi o pristupu radu. Mnogi su izloženi nepovoljnim uvjetima, nesigurnim i informalnim oblicima rada. Pitanja dostojanstva, sigurnosti rada i zaposlenosti, fleksibilnosti tržišta rada, konkurentnosti poduzeća i zaposlenih, teme su koje su pod utjecajem globalizacije i ekonomske krize, sve češće stavljaju u prvi plan kad se govori o ekonomskom rastu i zapošljavanju. Kao i drugdje u svijetu, i u Hrvatskoj, postaje jasno da uobičajeni ili iskušani odgovori na ta pitanja više ne zadovoljavaju te su potrebni novi modeli održivog i uključivog razvoja. Ovaj izvještaj nudi primjere kao inspiraciju za nove načine promišljanja i djelovanja za održivi društveni razvoj.
Oko 830 milijuna ljudi i dalje živi s manje od dva dolara dnevno
Fokus ovogodišnjeg izvještaja o društvenom razvoju je na područje rada koje se uvelike mijenja uslijed ekonomskih i financijskih kriza, tehnoloških promjena, globalizacije, starenja društva i ekoloških izazova. Visoko kvalificiranim radnicima i onima koji imaju pristup tehnologiji na raspolaganju su nove vrste poslova i novi načini rada. No, predviđa se kako će tehnološke inovacije dovesti i do nestajanja mnogih poslova.
Globalno, izvještaj pokazuje kako 2 milijarde ljudi zahvaljujući napretku u području obrazovanja i zdravstva živi bolje sada nego prije 25 godina. No, 830 milijuna ljudi i dalje živi s manje od dva dolara dnevno. Više od 200 milijuna ljudi, uključujući 74 milijuna mladih je nezaposleno, a 21 milijun ljudi se prisiljava na rad.
Žene čine čak 52 posto globalne radne snage, no svaka tri od četiri radna sata su im neplaćena. Žene često nose i teret skrbi za članove svojih obitelji, a starenjem stanovništva taj će se pritisak dodatno povećavati, upozorava se u izvještaju. Globalno, žene u prosjeku zarađuju 24 posto manje od muškaraca i zauzimaju manje od četvrtine viših poslovnih pozicija u svijetu.
Osim toga, rizici vezani uz nesigurnost rada široko su rasprostranjeni: 61 posto zaposlenih u svijetu radi bez ugovora, a samo 27 posto svjetske zaposlene populacije ima odgovarajuću socijalnu zaštitu.
"Dostojanstven rad doprinosi ekonomiji, ali i obogaćuje ljudske živote. Sve zemlje moraju odgovoriti na nove izazove u svijetu rada te iskoristiti mogućnosti za poboljšanje života ljudi i osiguravanje dostojne egzistencije", poručila je Helen Clark, administratorica UNDP-a.
Demografske promjene, migracije i zaštita okoliša najveći izazovi za Europu
Kad je riječ o Europi, najveće izazove predstavljaju demografske promjene, migracije i zaštita okoliša. Stopa zaposlenosti u Europi i Centralnoj Aziji kreće se oko 51 posto, no velik problem je nezaposlenost mladih koja iznosi 19,5 posto, a u pojedinim zemljama taj je postotak još veći. U mnogim zemljama, niske stope prirasta u kombinaciji sa starenjem stanovništva i migracijama vode do smanjenja udjela radno sposobne snage.
Čak i kad postoje prilike za zaposlenje, žene u zemljama Europe i Centralne Azije zarađuju u prosjeku 19 posto manje od muškaraca, a 30 posto žena angažirano je u sferi tzv. ranjive zaposlenosti (samozaposleni i pomažući članovi kućanstava). Stoga se poziva na osiguravanje jednakih plaća, doličnog i plaćenog rodiljnog dopusta te bavljenje problemima poput nejednakosti u pristupu radnim mjestima i uznemiravanja na radnom mjestu.
Sve je izraženiji jaz između vještina traženih na globalnom tržištu rada i stvarnih kvalifikacija radnika unatoč visokom postotku visokoobrazovanih u Europi i Centralnoj Aziji. Okretanje zelenim poslovima, energetskoj učinkovitosti i održivosti zahtijeva stjecanje novih znanja i vještina te prihvaćanje novih tehnologija i standarda. U konačnici, takav pristup doprinijet će društvenom razvoju u zemljama Europe i Centralne Azije kao i održivosti njihovih ekonomija, navodi se u izvještaju.
Izvještaj također ističe kako rad ubrzava društveni razvoj ako je temeljen na javnim politikama koje promiču produktivne, pristojno plaćene, zadovoljavajuće i kvalitetne mogućnosti zapošljavanja i rada. Takve politike doprinose razvoju vještina i potencijala radnika i radnica i ključno, omogućavaju pristup pravima, sigurnosti i blagostanju, a pri tome razvijaju i ciljane intervencije radi promicanja prava na rad skupina u nepovoljnom položaju. Države će svoje mjere javnih politika koje se bave novim oblicima rada krojiti ovisno o vlastitim specifičnostima.