Foto: 123rf
>> Sutra se kazaljke satova pomiču na ljetno vrijeme, što donosi i još neke promjene
Taj postupak se opravdava boljom usklađenosti između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave. Uveden je kao mjera uštede energije, jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece. Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači sat vremena kraći san, no dugoročno donosi dulje trajanje dana tijekom šest mjeseci od konca ožujka do konca listopada.
Prelaskom na ljetno računanje vremena za najveći broj vozača u Hrvatskoj ujedno prestaje obveza vožnje s upaljenim svjetlima danju. Tijekom ljetnog računanja vremena na motornim vozilima danju ne moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. Izuzetak su mopedi i motocikli, na kojima prilikom vožnje tijekom cijele godine moraju biti upaljena kratka svjetla.
Beskorisna praksa
No, već godinama traju polemike o pitanju opravdanosti takve prakse. Naime, niz istraživanja ukazuje na to da se radi o beskorisnoj i štetnoj praksi, koja je opasna po zdravlje.
Naime, neka znanstvena su istraživanja pokazala kako će pomicanje satova s 2 na 3 sata u nedjelju 26. ožujka vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća, te smanjiti radnu učinkovitost.
Znanstvenici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.
"Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan učinak", istaknuo je Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara dan nakon početka ljetnog računanja vremena.
Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada, usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. No, studije su pokazale da se, suprotno nekadašnjim vjerovanjima, neće smanjiti potrošnja električne energije.
Prema podacima nedavno objavljenim u jednom psihološkom znanstvenom časopisu, dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, savezni suci skloni su davati u prosjeku pet posto dulje zatvorske kazne, nego u tjednu prije ili u tjednu poslije.
Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada, usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta.
Povećanje broja nezgoda na radu
Neka istraživanja pokazala su da ljudi koji obavljaju teške i opasne fizičke poslove češće stradavaju u prvom danu nakon prelaska na ljetno računanje vremena. U jednom radu predstavljenom 2009. u časopisu Journal of Applied Psychology autori su kroz dvije analize podataka utvrdili da su ozljede rudara 5,7% učestalije odmah nakon prelaska na DST te da radnici u prosjeku tijekom noći promjene spavaju za oko 40 minuta manje. Isti efekt, očekivano, nije zabilježen prilikom prelaska nazad na standardno računanje vremena.
Više srčanih udara
Tim švedskih znanstvenika pokazao je u studiji iz 2008. da broj srčanih udara u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 5 posto. Časopis New England Journal of Medicine ovaj je porast pripisao manjku sna koji potiče izlučivanje hormona stresa koji kod osoba sa srčanim problemima može uzrokovati komplikacije. U svojem uvodu znanstvenici ističu da je u zapadnom društvu u 20. stoljeću prosječno vrijeme spavanja ionako skraćeno sa 9 sati na 7,5 sati.
Više surfanja na poslu
Jedna studija predstavljena 2012. u časopisu Journal of Applied Psychology pokazala je da vrijeme koje zaposlenici na radu provode u besposlenom surfanju po Internetu neposredno nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 20 posto. U prosjeku to znači da će svaki zaposlenik provesti oko osam i pol minuta dulje u surfanju. To se može činiti beznačajnim, međutim, kako se radi o potvrđenom padu produktivnosti koji treba pomnožiti s milijardama ljudi koji redovno prelaze na ljetno vrijeme, posljedice nisu zanemarive, a efekt također može ukazivati na neki dugotrajniji problem.
Povećan broj glavobolja
Dokazano je da promjene u ritmu spavanja uzrokuju promjene u cirkadijskom ritmu organizma. One pak utječu na oslobađanje određenih hormona stresa poput melatonina i kortizola koji kod osjetljivijih osoba mogu pokrenuti teške 'klaster glavobolje', koje se javljaju s jedne strane glave, a mogu potrajati danima, pa i tjednima. U prilog tome govori studija objavljena 2002. u časopisu Canadian Journal of Neurological Sciences.