Nobelovu nagradu za mir dobila je María Corina Machado iz Venezuele, objavljeno je.
Norveški Nobelov odbor naveo je da je nagradu osvojila "za svoj neumoran rad na promicanju demokratskih prava za narod Venezuele i za svoju borbu za postizanje pravednog i mirnog prijelaza iz diktature u demokraciju".
Machado je oporbena političarka, ekonomistica i jedna od najistaknutijih kritičarki režima venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura. Osnivačica je pokreta Vente Venezuela i simbol borbe za demokratske promjene u zemlji, poznata po svojim liberalnim i prodemokratskim stavovima.
"Kad autoritarni režimi preuzmu vlast, ključno je odati priznanje hrabrim braniteljima slobode koji ustanu i pružaju otpor", navodi se u obrazloženju.
Pripreme za ovogodišnju nagradu obilježile su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da on zaslužuje osvojiti Nobelovu nagradu za mir, što je isticao i ranije.
Odbor je donio konačnu odluku prije nego što je objavljen prekid vatre i sporazum o taocima u okviru prve faze Trumpove inicijative za okončanje rata u Gazi.
Prije objave vijesti, stručnjaci za Nobelovu nagradu rekli su da je vrlo malo vjerojatno da će je Trump osvojiti jer se njegova politika smatra upravo demontiranjem međunarodnog svjetskog poretka, koji Nobelov odbor veliča.
Nobelova nagrada za mir, vrijedna 11 milijuna švedskih kruna, ili oko milijun eura, trebala bi biti službeno proglašena u Oslu 10. prosinca, na godišnjicu smrti švedskog industrijalca Alfreda Nobela, koji je u svojoj oporuci iz 1895. osnovao nagradu.
María Corina Machado već dva desetljeća predstavlja najprepoznatljivije lice venezuelske oporbe i simbol borbe protiv režima Nicolása Madura. Ova 57-godišnja inženjerka, bivša zastupnica Nacionalne skupštine i čelnica liberalnog pokreta Vente Venezuela, poznata je po neumoljivoj kritici autoritarne vlasti i pozivima na obnovu demokracije u zemlji razorenoj korupcijom, inflacijom i političkim progonom.
Machado je početkom 2000-ih osnovala organizaciju Súmate koja se borila za poštene izbore i transparentnost, zbog čega je često bila meta vlasti. U siječnju 2024. godine, dok su se približavali predsjednički izbori, Vrhovni sud Venezuele pod kontrolom Madura diskvalificirao ju je iz politike na 15 godina, čime joj je onemogućeno kandidiranje. Reuters i BBC prenose da je Machado tada imenovala profesoricu Corinu Yoris kao svoju zamjenu na listi opozicije.
Unatoč zabrani, Machado je nastavila javne istupe, okupljajući pristaše širom Venezuele. U siječnju 2025. nakratko je uhićena nakon govora u Caracasu, a svjedoci su tvrdili da je njezin konvoj napadnut. Prema BBC-ju, ubrzo je puštena, dok su vlasti negirale da je do uhićenja uopće došlo.
CNN i Reuters navode da međunarodna zajednica, uključujući Europsku uniju i Sjedinjene Države, Machado smatra ključnom figurom demokratske opozicije. Dobitnica je više međunarodnih priznanja, među kojima su Sakharovova nagrada za slobodu mišljenja (2024.) i Nagrada Václava Havela za ljudska prava.
Za mnoge Venezuelance, María Corina Machado ostaje simbol hrabrosti, građanskog otpora i nade da će zemlja, nakon godina autoritarne vladavine, ponovno pronaći put prema slobodi i političkoj promjeni.
Iako se američki predsjednik Donald Trump javno zalagao za sebe kao kandidata, María Corina Machado dobila je nagradu za svoj neumorni rad na promicanju demokratskih prava naroda Venezuele. Za ovogodišnju nagradu nominirano je 338 kandidata, među kojima 244 pojedinca i 94 organizacije.
Prošlogodišnja Nobelova nagrada za mir dodijeljena je skupini Nihon Hidankyo, lokalnom udruženju preživjelih japanskog atomskog bombardiranja, za njihov trud u borbi za svijet bez nuklearnog oružja i svjedočanstva kojima upozoravaju da se takvo oružje nikada više ne smije upotrijebiti.
Od 1901. do 2024. godine, Nobelova nagrada za mir dodijeljena je 105 puta ukupno 142 laureata, među kojima su 111 pojedinaca i 31 organizacija.
Ukupno 28 različitih organizacija dobilo je Nobelovu nagradu za mir, pri čemu je Međunarodni odbor Crvenog križa nagrađen tri puta, a Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) dva puta.
O Nobelovim nagradama
Nobelove nagrade, ustanovljene prema oporuci švedskog izumitelja Alfreda Nobela i prvi put dodijeljene 1901. godine, smatraju se jednim od najprestižnijih priznanja na svijetu.
Dodjeljuju se svake godine u područjima fizike, kemije, fiziologije ili medicine, književnosti i mira, dok je nagrada za ekonomiju dodana kasnije, 1969. godine, od strane Švedske središnje banke.