Njemački načelnik obrane, general Carsten Breuer, naredio je njemačkoj vojsci da bude potpuno opremljena oružjem i drugim materijalima do 2029. godine, prema dokumentu kojeg je Reuters dobio na uvid danas.
Do 2029. godine, Rusija bi mogla obnoviti svoje snage dovoljno da napadne teritorij NATO-a, prema procjenama Breuera i drugih viših vojnih dužnosnika NATO saveza. U dokumentu naslovljenom "Direktiva o prioritetima za jačanje spremnosti", koju je Breuer potpisao 19. svibnja, navodi se da će Njemačka dosegnuti cilj uz pomoć sredstava koja će se nakupiti nakon olakšavanja pravila o zaduživanju u ožujku.
Ministarstvo obrane u Berlinu nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom. U direktivi Breuer iznosi prioritete za oružje koje bi trebalo biti nabavljeno ili hitno proizvedeno, dijelom zrcaleći prioritete koje je NATO prethodno iznio.
Među njima, Breuer navodi jačanje njemačkih protuzračnih obrana, osobito pri presretanju dronova. Prošle godine su izvori Reutersu rekli da će NATO tražiti od Berlina da barem učetverostruči svoje zračne obrane, od sustava dugog dosega, poput Patriota, do sustava kratkog dometa.
Još jedan prioritet je mogućnost izvođenja dubokih preciznih napada, navodi se u dokumentu, učinkovito gađanje ciljeva na udaljenosti većoj od 500 kilometara i daleko iza neprijateljskih linija.
Uz obnovu njemačke zalihe streljiva, Breuer također naređuje Njemačkoj da poveća svoje ciljeve skladištenja svih vrsta streljiva. Među drugim ciljevima navode se brzo širenje njemačkih sposobnosti u elektroničkom ratovanju i uspostava otpornog sustava "ofenzivnih i defenzivnih sposobnosti" u svemiru.
U govoru sredinom svibnja, šef vojske Alfons Mais rekao je da velika društvena i industrijska mobilizacija znači da ruske snage brzo povećavaju vatrenu moć. "Najkasnije od 2029. godine, ruske snage bit će sposobne za konvencionalnu agresiju velikih razmjera na teritoriju NATO-a", rekao je. "Ali nas mogu početi testirati i puno ranije."
Rusija bi mogla obnoviti svoje borbene sposobnosti i pokrenuti agresiju na Europu unutar dvije do četiri godine nakon završetka rata u Ukrajini, izjavio je šef ukrajinske vanjske obavještajne službe (SZRU) Oleh Ivaščenko u intervjuu za Ukrinform.
"Ako se sankcije ukinu, proces ponovnog naoružavanja odvijat će se znatno brže", rekao je Ivaščenko, dodajući da je Kijev svoje procjene već podijelio s europskim partnerima.
Zapadni dužnosnici ranije su iznosili slične procjene, upozoravajući na sve veću prijetnju otvorenog sukoba između Moskve i NATO-a nakon završetka ruskog rata protiv Ukrajine.
Ruska vojska trenutačno je snažno angažirana u Ukrajini i trpi velike gubitke u ljudstvu i tehnici. Ipak, zapovjednik američkih snaga u Europi Christopher Cavoli upozorio je još u travnju da Rusija obnavlja svoje snage puno brže nego što se ranije očekivalo. Ukrajinska vojska tvrdi da je Rusija do sada pretrpjela gotovo milijun žrtava – ubijenih, ranjenih ili na drugi način izbačenih iz borbe.
Zapadni partneri Ukrajine, posebno SAD i EU, nastoje ograničiti sposobnost Rusije da obnovi vojne kapacitete kroz stroge sankcije kojima se režu opskrbni lanci i guši rusko gospodarstvo.
Prema navodima američkih, europskih i ukrajinskih dužnosnika te vojnih stručnjaka, Rusija gubi vojnu prednost na bojišnici, što se koristi kao argument za dodatni pritisak na Moskvu kako bi je se prisililo na prihvaćanje primirja, izvijestio je Washington Post.
"Rusija i dalje vrlo polako zauzima dijelove teritorija, ali po cijenu koja nije dugoročno održiva", izjavio je Richard Barrons, bivši zapovjednik Združenog zapovjedništva britanske vojske.
Ukrajinski sigurnosni dužnosnik za WP je rekao da Rusija ne uspijeva napredovati unatoč brojčanoj nadmoći te da je usporavanje ofenzive dijelom posljedica ukrajinske operacije u Kurskoj oblasti, čiji je cilj bio skrenuti ruske resurse s prve crte bojišnice.
"Rusija ne uspijeva osvojiti novi teritorij, i to je stanje još od završetka ukrajinske protuofenzive", rekao je, misleći na ukrajinski pokušaj povratka okupiranih područja 2023. godine.
"Unatoč tome što imaju omjer tri prema jedan u ljudstvu – možda i veći kad je riječ o oružanim sustavima – to im još uvijek nije dovoljno."
Prema navodima Washington Posta, zapadni stručnjaci procjenjuju da bi Rusiji u sljedećih nekoliko mjeseci moglo ponestati tenkova.
"Rusi mogu nastaviti borbe, ali njihova će vojska s vremenom biti sve manje mehanizirana, a to postavlja vremensko ograničenje na održivost njihove trenutne strategije", izjavio je Jack Watling, viši analitičar za kopneno ratovanje u londonskom Kraljevskom institutu za obrambene studije (RUSI).
Barrons je dodao kako Rusija ostaje bez sposobnosti za provođenje velikih ofenziva.
"Vrlo je malo vjerojatno da ruska vojska trenutno ima opremu, ljudstvo, obuku i logistiku potrebne za ofenzivu koja bi probila ukrajinske linije – i čak i kad bi uspjela – da bi taj proboj odmah mogla iskoristiti", rekao je.
S obzirom na ove prepreke, više dužnosnika smatra da bi sada bio najpovoljniji trenutak za koordinirani pritisak na Rusiju, snažniji nego u bilo kojem trenutku od početka rata.
Prema izvješću američke Obrambene obavještajne agencije (DIA) iz svibnja, Putin i dalje vjeruje u rusku pobjedu u Ukrajini, uključujući potpunu okupaciju četiri ukrajinske regije.
To se vidi i u ruskoj taktici – odugovlačenju mirovnih pregovora uz istodobno intenziviranje smrtonosnih napada na Ukrajinu. Trump je, samo nekoliko dana nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom, priznao da ruski čelnik nije zainteresiran za mir jer vjeruje da dobiva rat.
"Putin vjeruje da vrijeme radi za njega i da Ukrajina krvari brže od Rusije", izjavio je visoki europski dužnosnik.
Ipak, neki smatraju da Putin temelji svoj optimizam na izvješćima podređenih koji umanjuju sve veće ruske probleme.
"Mislim da precjenjuju trenutačne ruske uspjehe", rekao je jedan visoki europski dužnosnik.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 23. svibnja izjavio je da Putinovo odugovlačenje mirovnog procesa predstavlja "ismijavanje cijelog svijeta".
"I definitivno je došlo vrijeme da se dodatno pojača pritisak na Rusiju", poručio je.