U Njemačkoj se priprema ublažavanje propisa o radu nedjeljom, no tamošnji trgovci traže znatno veće ustupke. To je potaknulo i pitanje bi li Slovenija mogla slijediti taj primjer. Iz Ministarstva gospodarstva zasad ne najavljuju promjene, dok je sindikat izričito protiv bilo kakvog popuštanja, piše Dnevnik.si.
Njemačka otvara vrata rada nedjeljom
Njemačko gospodarstvo već godinama stagnira, a industriju pritišću američke carine, kineska konkurencija i otpuštanja. Vlada stoga traži načine za poticanje domaće potrošnje, pa se ponovno otvorila rasprava o radu trgovina nedjeljom. Nedjeljni odmor u Njemačkoj štiti ustav, a ta odredba potječe još iz Weimarskog ustava iz 1919. i prenesena je u Temeljni zakon iz 1949. Detaljna pravila o radnom vremenu donose savezne pokrajine, pa su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene. Raditi smiju samo određeni objekti poput benzinskih postaja, pekarnica s ograničenim vremenom te prodavaonice na kolodvorima, u zračnim lukama i bolnicama.
Njemačka vlada zasad se odlučila samo za minimalne promjene. Od 2027. godine planira omogućiti duži rad nedjeljom pekarnicama, slastičarnicama i javnim knjižnicama, dok za ostatak trgovine takvi planovi ne postoje. Njemačko udruženje trgovaca (HDE) smatra da to nije dovoljno. "Gospodarstvo je u lošem stanju, kao i raspoloženje potrošača. Je li uistinu pravi trenutak da ljudima koji žele raditi to branimo?", izjavio je direktor udruženja Stefan Genth.
Zagovornici promjena upozoravaju i na nelogičnost postojećih pravila. Primjerice, u nekoj berlinskoj trgovini kupac nedjeljom može kupiti krastavac ili gazirano piće, ali ne i krumpir, tikvice ili grah u konzervi. Razlike proizlaze iz složenih i neujednačenih propisa saveznih pokrajina. Vlasnik jednog minimarketa u Berlinu, Bedran Günes, nedavno je kažnjen s 2500 eura jer je nedjeljom prodavao trajne namirnice. On se branio argumentom da nedjeljom ostvaruje oko 40 posto tjednog prometa i tvrdi da bi bez toga propao.
Može li Slovenija krenuti istim putem?
Njemačka rasprava nameće pitanje bi li i u Sloveniji moglo doći do ponovnog otvaranja trgovina nedjeljom. Sadašnji propisi doneseni su 2020. godine, a temelje se i na referendumu iz 2003., na kojem je većina građana podržala ograničenje rada nedjeljom. Iznimke vrijede za manje prodavaonice na benzinskim postajama, graničnim prijelazima, u zračnim lukama, kolodvorima, lukama i bolnicama. Raditi mogu i trgovine do 200 četvornih metara ako u njima, pod određenim uvjetima, radi sam vlasnik ili njegov zastupnik.
Da mogućnost nove rasprave nije isključena, pokazuju ranije inicijative gospodarskih komora. Iz Ministarstva gospodarstva poručuju: "Komore su već ranije podnosile inicijative za promjenu radnog vremena. Predlagale su veću fleksibilnost kod određivanja rada nedjeljom i jačanje uloge općina da same urede radno vrijeme na svom području." Trgovačka komora Slovenije nije odgovorila na upit zbog godišnjih odmora. Od većih trgovaca oglasio se Mercator, koji je poručio da će se o eventualnim promjenama usklađivati s ostalim trgovcima unutar Trgovačke komore. Sličan odgovor stigao je i iz Spara Slovenija.
Važeće propise provjeravao je i Ustavni sud. U ministarstvu pojašnjavaju da zakon jest ograničio slobodnu gospodarsku inicijativu, ali je zakonodavac dokazao javni interes - zaštitu djece, obiteljskog života i tjednog odmora radnika. Sud je ocijenio da zahvat nije pretjeran jer uspostavlja primjerenu ravnotežu između interesa potrošača, zaposlenika i trgovaca. Političke volje za promjene zasad nema. "S obzirom na navedeno, ministarstvo trenutno ne planira mijenjati važeće uređenje", priopćili su.
Sindikat: Nema kompromisa oko neradne nedjelje
Sindikat radnika trgovine Slovenije procjenjuje da ni među poslodavcima ne postoji većinski interes za promjene. Ipak, navode da se povremeno pojavljuju ideje pojedinih poslodavaca i interesnih udruženja o ponovnom otvaranju trgovina nedjeljom. Takvim bi se inicijativama oštro usprotivili. "Naš stav je jasan i nije se promijenio – nismo spremni pregovarati niti sklapati kompromise o ponovnom uvođenju redovnog rada nedjeljom", poručuju iz sindikata.
Smatraju da su se i kupci prilagodili, a trgovine su od ponedjeljka do subote otvorene dovoljno dugo da svatko stigne obaviti kupovinu. Današnja pravila vide kao rezultat dugogodišnjih napora zaposlenika, referendumske odluke i iskustva iz pandemije, kada se pokazalo da zatvorene trgovine nedjeljom ne ugrožavaju opskrbu. Tvrde i da zatvaranje nedjeljom nije bitno pogoršalo poslovanje trgovačkih tvrtki.
Sindikat odbacuje i argument da bi zaposlenici radom nedjeljom mogli dodatno zaraditi jer, kako tvrde, njihove ankete pokazuju da većina radnika prednost daje slobodnom vremenu. Upozoravaju i da u radnom odnosu nije moguće osigurati potpunu dobrovoljnost jer poslodavac može utjecati na zaposlenike da prihvate rad nedjeljom. Trgovina se, osim toga, već suočava s manjkom radne snage. "Zbog kroničnog nedostatka radnika, poslodavci sve češće posežu za nejednakim rasporedom radnog vremena i redovito produljuju radni tjedan zaposlenicima do zakonski dopuštenih 56 sati", ističe sindikat. Širenje radnog vremena, prema njihovoj ocjeni, donijelo bi još više preraspodjela i dodatno opteretilo zaposlene.
Iako bi njemačka rasprava mogla ponovno potaknuti slične inicijative i u Sloveniji, kakve su gospodarske komore već predlagale, trenutno nema naznaka da će se propisi mijenjati. Ministarstvo ne planira izmjene zakona, a sindikat je poručio da će odbiti svaki takav pokušaj. Štoviše, iz sindikata navode da se među zaposlenicima javljaju i suprotni zahtjevi, poput onih za skraćivanjem radnog vremena subotom.