Usred neprestane ruske invazije na Ukrajinu, u Njemačkoj raste pritisak za reformom obrambene industrije. Izrazi poput "spremnosti za rat" sve su češći, a pozivi da njemačka vojska (Bundeswehr) postane najjača konvencionalna vojska u Europi, što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo, postaju sve glasniji
Suočeni s ruskim ratnim ciljevima i sve manjom američkom potporom NATO-u, Europljani su prisiljeni preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost, piše Euronews.
Kako bi se pripremila za obranu, a time i za potencijalni sukob, njemačka vlada planira do 2029. godine povećati obrambeni proračun na gotovo 153 milijarde eura. Ta se godina često spominje kao ključna s obzirom na procjene da bi Rusija otprilike tada mogla biti u stanju napasti teritorij NATO-a. Glavni inspektor Bundeswehra, Carsten Breuer, nedavno je izjavio da ta godina "nije jednostavno izmišljena", već se temelji na "rigoroznoj analizi". "To ne znači da će Rusija definitivno napasti, ali će biti u poziciji da to učini", pojasnio je.
Upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad 2029. godine proizlazi iz izvješća Zajedničke procjene prijetnji NATO-a iz 2023., koje je sugeriralo da bi Rusija u roku od tri do pet godina mogla biti sposobna voditi rat velikih razmjera. Istraživanje njemačke javne televizije WDR pokazuje da se procjena temeljila isključivo na obavještajnim podacima, uključujući praćenje ruskih aktivnosti poput proizvodnje i novačenja putem izviđačkih satelita.
Sigurnosni stručnjak, profesor Carlo Masala, objasnio je u nedavnom podcastu da je izvješće iz 2023. zaključilo kako bi Rusija do 2028. godine mogla okupiti potpuno opremljenu vojsku od 1.5 milijuna vojnika i izvesti napad. "U 2024. godini ministar obrane Boris Pistorius i glavni inspektor Bundeswehra, Carsten Breuer, objavili su izvješće", rekao je Masala, dodajući kako očito nisu željeli alarmirati javnost "izravnim govorom o 2028. godini u 2024. godini".
Iako su Bundeswehr i Savezna obavještajna služba (BND) brzo shvatili da se radi o starijoj analizi, ispravak nije napravljen. Prema WDR-u, Ministarstvo obrane interno je odlučilo da će u budućnosti "pažljivije formulirati izjavu" i umjesto toga koristiti općenitiji izraz "do kraja desetljeća".
Sjedinjene Države imaju najveću vojsku na svijetu, prvenstveno zbog ogromnog proračuna, napredne tehnologije te veličine mornarice i zračnih snaga. Njemačka se do sada uvelike oslanjala na transatlantsko partnerstvo. Međutim, dr. Christian Freuding, načelnik stožera njemačke vojske, u intervjuu za The Atlantic izjavio je da je nekad mogao doći do američkih obrambenih dužnosnika "danju i noću", ali da je ta razmjena sada "prekinuta, zaista prekinuta".
Freuding je objasnio da se sada, kako bi razumio američke stavove, oslanja na njemačko veleposlanstvo u Washingtonu, gdje "postoji netko tko pokušava pronaći nekoga u Pentagonu". Za njemačke sigurnosne stručnjake slabljenje američke podrške dolazi u najgorem mogućem trenutku. Dok svakodnevno prate kretanje ruskih trupa, raste sumnja hoće li američki predsjednik stati u obranu Europe ako Putin odluči napasti neku od članica NATO-a.
Nedavna izjava američkog veleposlanika pri NATO-u, koji je izrazio želju da Njemačka u budućnosti preuzme vodeću ulogu u savezu od SAD-a, dodatno je potaknula spekulacije stručnjaka da bi se Washington dugoročno mogao povući.
Kako bi odvratio potencijalni ruski napad, Bundeswehr mora biti "spreman za borbu" do 2029. godine. To podrazumijeva značajno jačanje i modernizaciju snaga, kako u pogledu osoblja tako i opreme. Trenutačno Bundeswehr broji između 181.000 i 182.000 aktivnih vojnika, a cilj je povećati taj broj na otprilike 203.000.
Da bi to postigla, vlada kancelara Friedricha Merza ponovno je uvela dobrovoljno služenje vojnog roka. Mladići i djevojke rođeni 2008. godine ili kasnije primaju pismo od Bundeswehra s pozivom na prijavu, iako su samo muškarci obvezni odgovoriti. Služenje vojnog roka za sada ostaje dobrovoljno. Ako se ne postigne željeni broj prijava, Bundestag može donijeti odluku da služenje vojnog roka postane obvezno.