SVIJET je dobio novu najvrjedniju kompaniju. Pretekavši prvo Apple početkom ovog mjeseca, a zatim Microsoft, na prvo mjesto po tržišnoj kapitalizaciji je došla Nvidia. Široj javnosti manje poznata od druge dvije kompanije, Nvidia se povijesno dovodila u vezu s grafičkim karticama za osobna računala.
U četvrtak i petak su se zapravo Microsoft i Nvidia izmjenjivali na poziciji najvrjednije kompanije na svijetu, ali to su samo kratkoročna kolebanja cijena koja ne umanjuju fantastičan rast Nvidije od njezinog nastanka ranih 90-ih, posebno zadnjih godina.
Nvidia je do ovoga došla primarno jer je postala globalni predvodnik u razvoju hardverskih i softverskih rješenja za umjetnu inteligenciju, duboko učenje i platforme za implementaciju umjetne inteligencije u raznim industrijama, od robotike i financija do zdravstva.
Uspon kompanije zadnjih godina svjedoči o rastu važnosti umjetne inteligencije, od čega danas dolazi najveći dio prihoda kompanije, ali je donekle rezultat vanjskih, netehnoloških faktora poput pandemije.
Ti vanjski faktori nisu nužno predstavljali prednost za Nvidiju, zapravo su bili potencijalna prijetnja, ali im se vješto prilagodila i na kraju ih iskoristila za rijetko viđen intenzivan rast prihoda, dobiti i u konačnici cijene dionica.
Oni koji su kupili nekoliko tisuća dolara vrijednosti dionica Nvidije prije nekoliko godina postali su milijunaši
Danas vrijednost (točnije tržišna kapitalizacija) Nvidije iznosi 3.34 bilijuna dolara, više od Microsofta (3.32 bilijuna), Applea (3.29 bilijuna), Alphabeta (2.17 bilijuna) i Amazona (1.90 bilijuna). Cijena dionice se u četvrtak kretala oko 136 dolara (trenutno je 128 dolara), 180 posto više nego na početku godine kada se cijena kretala oko 48 dolara po dionici.
Prije nekoliko dana je Nvidia odlučila napraviti tzv. "10 for 1 stock split", s čime se svaka dionica podijelila na deset jednakih dijelova. Time je broj dionica udeseterostručen, ali inače nema nikakav utjecaj na ukupnu vrijednost. Jedina promjena je što mali investitori lakše mogu kupiti dionicu od 100 dolara nego 1000 dolara.
Astronomski rast se dogodio primarno zadnjih nekoliko godina. Prošle godine je kompanija ostvarila ukupni prihod od 61 milijarde dolara, a još 2016. "samo" 5 milijardi. Prije toga nije svaka godina bila dobra.
Ako je netko uložio tisuću dolara u kupnju dionica Nvidije 2014., danas bi te iste dionice mogao prodati za 280 tisuća dolara, uz pretpostavku da ih je "držao", tj. nije trgovao s njima. Hipotetski je netko za relativno male novce od nekoliko tisuća dolara mogao samo na temelju posjedovanja dionice Nvidije postati milijunaš, iako bi morao platiti porez na kapitalnu dobit u iznosu od 20 posto zarade (maksimalna stopa u SAD-u).
Točan iznos kapitalizacije i hipotetska zarada se zadnjih par dana malo mijenja, zajedno s rastom i padom cijene dionica kompanije. Suštinski sve ostaje isto,a to je činjenica da Nvidija danas parira Microsoftu, Appleu, Alphabetu i Amazonu.
Još jedna najvrjednija kompanija na svijetu iz SAD-a
Pričom o nastanku i rastu Nvidije mogu se pratiti prednosti i mane tipa kapitalizma kakav postoji u SAD-u, koji se u bitnim nijansama razlikuje od tipa kapitalizma kakav postoji u Europi (iako i tu postoje razlike među državama).
Svakako se može raspravljati o širim implikacijama obaju modela, ali je činjenica da SAD proizvodi veće, inovativnije, prilagodljivije i vrjednije kompanije od Europe.
Iako EU ima preko 100 milijuna stanovnika više od SAD-a, kompanije poput Applea, Microsofta, Nvidije, Alphabeta (Facebook) i Amazona u pravilu nastaju sa suprotne strane Atlantskog oceana. Upravo je Nvidia pokazatelj "normalnog" nastanka velikih kompanija u SAD-u, od kompanije koju osniva mali krug suradnika i prijatelja do najveće kompanije na svijetu u roku od tri desetljeća.
Jedan od osnivača imigrant s Tajvana
Nakon cijelog toga puta kompaniju danas vode isti ljudi koji su je osnovali davne 1993. U prvom redu to je Jensen Huang, rođeni Tajvančanin koji je bio jedan od tri osnivača Nvidije, a danas je glavni direktor.
Današnji multimilijarder Jensen nipošto nije rođen bogat. S devet godina su ga roditelji poslali da živi u SAD s ujakom (oni su se preselili nekoliko godina kasnije). Prvi posao mu je bilo konobarenje, a u međuvremenu se obrazovao za inženjera elektrotehnike.
Ubrzo nakon diplomiranja se zapošljava u kompanijama za dizajniranje mikročipova, kao što su AMD i LSI Logic. Po danu je radio, a navečer i vikendom učio za magisterij na prestižnom sveučilištu Stanford, koji je položio 1992.
Sljedeće godine osniva Nvidiju s još dva inženjera elektrotehnike, Chrisom Malachowskim i Curtisom Priemom. U restoranu iste franšize u kojoj je Jensen nekada radio kao konobar, Dennys, dogovorili su se o osnivanju kompanije koja će se fokusirati na razvoj grafičkih kartica.
Od osnivanja do burze u šest godina
Isprva nisu imali ideju za ime kompanije, pa su na računalima sve datoteke u kojima su se nalazili planovi za kompaniju označavali s "NV", što je skraćeno za "next vision" (hrv. "sljedeća vizija"). Kasnije su pretraživali sve riječi s ta dva slova, a na kraju su se odlučili za "invidia", što na latinskom znači zavist.
Početna investicija je bila 40 tisuća dolara (oko 87 tisuća u današnjoj vrijednosti), što nije mali novac, ali ipak se radilo o tri dobro plaćene osobe. Danas u restoranu Dennys, gdje su dogovorili osnivanje kompanije, stoji ploča na kojoj piše "Separe u kojem je osnovana kompanija od bilijun dolara".
U rastu Nvidije ključan utjecaj nisu imali samo početni ulog, inovativnost, radišnost i upornost osnivača. 20 milijuna dolara su investirale i kompanije rizičnog kapitala, poput Sequoia Capitala. Ista kompanija je već otprije imala niz uspješnih investiranja u tehnološke kompanije, poput Atarija, Cisca i Applea.
1999. je Nvidia postala dovoljno velika da izađe na burzu. Do tada je postala jako poznata kao proizvođač grafičkih kartica za računala. Iste godine na tržište izbacuje prvu grafičku karticu iz serije GeForce, GeForce 256, koja je imala nekoliko važnih inovacija.
Polagano širenje sve do pandemijske 2020., kada počinje veliki rast
Standard&Poors 2001. mijenja kompaniju Enron, do tada simbol za korporativnu korupciju i prevare, Nvidijom na svom burzovnom indeksu S&P500. Sljedećih godina se kompanija širi brojnim akvizicijama, a 2007. poslovni časopis Forbes je proglašava tvrtkom godine.
Od tada do 2019. se povijest kompanije sastoji od niza akvizicija, suradnji s drugim kompanijama koje su nekada neuspješne, ponekad jednostavno lošim serijama proizvoda, tužbi zbog lažnog oglašavanja, ali i novih tehnoloških inovacija.
Sve u svemu, ništa neobično za velike tehnološke kompanije, kakva je Nvidia postala. Ali 2020. počinje serija događaja koji će od nje napraviti najvrjedniju kompaniju na svijetu po tržišnoj kapitalizaciji.
Lockdown je pozitivno djelovao na poslovanje Nvidije
Pandemija covida-19 bila je težak udarac većini industrija i kompanija, a za Nvidiju se pokazala kao blagoslov. Do početka pandemije Nvidia je ostvarivala između dvije i tri milijarde dolara prihoda svaka tri mjeseca, točnije od početka 2017.
U prvom kvartalu 2021. prihodi rastu na 5.7 milijardi dolara, u prvom kvartalu 2022. 8.3 milijarde dolara, u prvom kvartalu 2023. padaju na 7.19 milijardi dolara, a u prvom kvartalu ove godine rastu na čak 26 milijardi dolara.
Jedan od načina na koji se svijet pokušao boriti protiv pandemije covida-19 su bili lockdownovi. Stotine milijuna radnika diljem svijeta odjednom su prestale odlaziti na posao u urede i prebacile se na rad od kuće.
Osim toga je većina objekata bila prisilno zatvorena, a često je bilo zabranjeno ili strogo ograničeno kretanje izvan vlastitog doma. To je dovelo do toga da su ljudi puno više vremena provodili u svojim domovima, a samim time je narasla i konzumacija zabave koja se može na taj način ostvariti.
Velikim dijelom se tu radi o računalnim igrama, što je Nvidiji kao velikom proizvođaču grafičkih kartica bilo idealno. Narasli su prihodi i u segmentu poslovanja vezanom za podatkovne centre, čije je korištenje također naraslo zbog pandemije i lockdowna.
Astronomski rast na krilima umjetne inteligencije
Krajem 2022. pandemija polako prestaje, ali dolazi novi poslovni blagoslov za Nvidiju, još veći. Lansiran je ChatGPT i počela je utrka u razvoju umjetne inteligencije. Naravno, umjetna inteligencija se stvarala godinama prije 2022., ali sve do lansiranja ChatGPT-ja, radilo se o relativno izoliranom polju, dalje od očiju javnosti i burzovnih investitora.
Počela je manija za svime što je imalo prizvuk umjetne inteligencije, a investitori na burzama su počeli ulagati ogromne količine novaca u kompanije koje su direktno ili posredno povezane s razvojem umjetne inteligencije.
Jedna od tih kompanija je Nvidia, koja prema nekim izvorima drži oko 80 posto tržišta za AI čipove koji se koriste u podatkovnim centrima. U toj niši tehnološkog sektora se natječu neke od najvećih kompanija, poput Microsofta, Alphabeta, Amazona i Mete, i pokušavaju prikupiti što više procesora potrebnih za izradu AI modela.
U prošlosti su kompanije, kada bi došle na poziciju najvrjednije, na njoj ostajale duže vremena, ali neki kritičari smatraju da "AI manija", na kojoj Nvidia profitira, kompanije koje su uložile u umjetnu inteligenciju još nije dovela do stabilnih poslovnih prihoda.
Bez obzira na daljni razvoj događaja, i pitanje koliko dugo Nvidia može ostati u klubu tri najvrjednije kompanije na svijetu, priča o njezinu nastanku, razvoju i rastu je zapanjujuća, i u jednu ruku ostvarenje "Američkog sna".