GRAD New York tone pod teretom svih svojih zgrada, pokazalo je novo istraživanje. Ovaj postupni proces mogao bi predstavljati probleme za grad oko kojeg razina mora raste više nego dvostruko brže od globalne stope i predviđa se da će porasti između 20 i 75 centimetara do 2050. godine. Štoviše, znanstvenici očekuju češće i ekstremnije kišne događaje i uragane zbog klimatske krize koju je potaknuo čovjek, piše CNN.
"Daleko smo od toga da će nas ocean preplaviti, ali imali smo nekoliko velikih uragana poput Sandy i Ide u New Yorku kada su obilne kiše uzrokovale poplave u gradu, a neki od učinaka urbanizacije omogućili su prodor vode", rekao je vodeći autor studije Tom Parsons, geofizičar pri Geološkom institutu SAD-a.
Rad objavljen u časopisu Earth's Future ima za cilj pokazati kako bi visoke zgrade u obalnim, riječnim ili jezerskim područjima mogle pridonijeti budućem riziku od poplava te da treba poduzeti mjere za ublažavanje potencijalno opasnih utjecaja.
Istraživači su izračunali masu 1.084.954 zgrade koje su postojale u pet gradskih okruga New Yorka u to vrijeme, došavši do zaključka da su težile oko 762 milijarde kilograma - što je jednako otprilike 1.9 milijuna potpuno natovarenih Boeinga 747-400.
Slijeganje tla
Istraživači su zatim izradili simulacije za izračunavanje učinaka te težine na tlo, uspoređujući to sa satelitskim podacima koji pokazuju stvarnu površinsku geologiju. Ta je analiza otkrila brzinu kojom grad tone: "Prosjek je oko 1 do 2 milimetra godišnje, s nekim područjima većeg slijeganja koja idu do oko 4.5 milimetara godišnje", rekao je Parsons.
Slijeganje je tehnički izraz za spuštanje Zemljine površine zbog prirodnih ili umjetnih uzroka. Studija iz rujna 2022. pokazala je da 44 od 48 najnaseljenijih obalnih gradova ima područja koja tonu brže nego što se razina mora diže. Novi pristup ove studije je da se posebno uzme u obzir težina zgrada u New Yorku i kako one pridonose slijeganju tla ispod sebe.
Međutim, nije svako potonuće posljedica težine zgrada. "Mogli smo vidjeti neke korespondencije gdje postoji gradnja na vrlo mekim područjima i umjetnom nasipu. Na drugim mjestima vidimo slijeganje koje je teško objasniti. Postoji mnogo različitih uzroka, kao što je postglacijalno opuštanje koje se dogodilo nakon posljednjeg ledenog doba ili pumpanje podzemne vode", rekao je Parsons.
Neka područja donjeg Manhattana, Brooklyna i Queensa među onima su koja tonu brzinom većom od prosječne, pokazuje studija.
"Čini se da nešto od toga odgovara građevinskim projektima koji su u tijeku. Ali također vidimo slijeganje na sjevernom kraju Staten Islanda za koje ne mogu pronaći objašnjenje, a istražio sam razne stvari - tako da to još uvijek ostaje misterij", rekao je Parsons za CNN.
Ne tone samo New York
Slijeganje može dovesti i do ranije prijetnje poplavama od porasta razine mora, sugerira istraživanje, i to ne samo u New Yorku. "To je globalni problem. Moji koautori sa Sveučilišta Rhode Island promatrali su 99 gradova diljem svijeta, ne samo obalnih nego i u unutrašnjosti, i velika većina njih ima problema sa slijeganjem tla", rekao je Parsons, navodeći slučaj Jakarte, koja tone tako brzo da indonezijska vlada planira izgraditi novi glavni grad na drugom mjestu.
"Znamo da globalna razina mora raste i da se obale mijenjaju te da je ključno razumjeti utjecaj ljudskih aktivnosti, poput emisije stakleničkih plinova, na naš svijet koji se zagrijava. Ovo istraživanje bavi se važnim ljudskim faktorom koji je tek nedavno došao u fokus - učinkom opterećenja urbanih zgrada na slijeganje obalnog tla", rekla je geofizičarka Sophie Coulson, postdoktorandica na Nacionalnom laboratoriju Los Alamos koji nije bio uključen u studiju.
Autori, dodala je Coulson, koriste pametnu kombinaciju računalnog modeliranja, satelitskih mjerenja i GPS podataka kako bi procijenili kratkoročne i dugoročne stope slijeganja različitih područja grada i identificirali područja koja su najugroženija.
"New York je jedno od najgušće naseljenih obalnih područja na svijetu, s velikim dijelom kritične infrastrukture izgrađenom u nižim obalnim područjima. Razumijevanje kako i zašto se krajolik mijenja i identificiranje područja najosjetljivijih na poplave ključni su za prave pripreme za ublažavanje budućeg porasta razine mora", zaključila je Coulson.