Od prijevoda misli u riječi do mogućnosti da se paraliziranim ljudima omogući hodanje, područje neurotehnologije potiho i postupno napreduje, budeći nadu u medicinski napredak, ali istodobno otvarajući duboke etičke dileme.
Neki promatrači smatraju da bi neurotehnologija u konačnici mogla biti jednako revolucionarna kao i daleko hvaljeniji napredak umjetne inteligencije.
"Ljudi ne shvaćaju u kolikoj mjeri svi mi već sada živimo u svijetu znanstvene fantastike", rekla je AFP-u istraživačica s londonskog King's Collegea Anne Vanhoestenberghe.
Znanstvenica vodi laboratorij koji razvija elektroničke uređaje ugrađene u živčani sustav pacijenta – u mozak i leđnu moždinu – odakle se signali prenose u ostatak tijela.
Posljednje godine donijele su nekoliko ključnih otkrića. U lipnju su kalifornijski znanstvenici otkrili da moždani implantat koji su razvili može gotovo trenutačno prevesti riječi osobe s neurodegenerativnom bolešću ALS u govor – za samo četrdeseti dio sekunde. ALS je progresivna neurodegenerativna bolest koja uništava motoričke neurone u mozgu i leđnoj moždini te dovodi do gubitka kontrole nad mišićima.
Švicarski istraživači u međuvremenu su omogućili nekolicini paraliziranih osoba da ponovno steknu znatnu kontrolu nad tijelom, uključujući i hodanje, zahvaljujući ugradnji elektroda u leđnu moždinu.
Takvi su eksperimenti još daleko od toga da pacijentima u potpunosti vrate izgubljeni govor ili mogućnost hodanja. Ostaje vidjeti kako će se tehnologija dalje razvijati i hoće li postati dostupna ljudima u potrebi širom svijeta. U mnogim će slučajevima biti nužne invazivne operacije na mozgu.
"Šira javnost nije svjesna onoga što već imamo, što već postoji i što nam mijenja živote", rekla je Vanhoestenberghe, ističući da ti uređaji postaju sve učinkovitiji iznimnom brzinom.
"Prije nam je trebalo više tisuća sati podučavanja i obuke prije nego što je netko uz pomoć umjetne inteligencije uspio sastaviti nekoliko riječi koristeći svoje misli, a sada nam za to trebaju tek dva sata", rekla je.
Napredak neurotehnologije pogonjen je boljim razumijevanjem mozga i razvojem tehnologije koja je uređaje smanjila do mjere da se mogu ugraditi u lubanju pacijenta. Algoritmi umjetne inteligencije ubrzali su tumačenje i pretvaranje moždanih signala u razumljive podatke.
Brojni startupovi koji su se pojavili krajem 2000-ih uložili su desetke milijarda dolara u istraživanja koja su tek nedavno počela davati konkretne rezultate.
Najpoznatija je takva tvrtka Neuralink milijardera Elona Muska, koji tvrdi da je dosad implantirao svoj čip u dvanaest ljudi. No brojni stručnjaci i dalje gledaju s oprezom na rezultate tvrtke.
"Neuralink je trenutačno tek iluzija praćena s puno pompe", rekao je AFP-u neurolog i stručnjak za etiku Herve Chneiweiss iz francuske organizacije INSERM. "Onoga dana kada oni uspiju proizvesti svoje komercijalne proizvode, a za to neće trebati dugo, možda će biti prekasno da se zabrinemo", upozorio je.
Mnogi stručnjaci zabrinuti su zbog etičkih implikacija neurotehnologije, osobito zbog toga što neke tvrtke žele tehnologiju primijeniti izvan zdravstva i poboljšati ljudske kognitivne sposobnosti. Musk je više puta rekao da želi da Neuralink omogući ljudima da "postignu simbiozu" s umjetnom inteligencijom.
UNESCO je nedavno usvojio preporuke o načinu na koji države mogu regulirati neurotehnologiju. Autori, među kojima je i Chneiweiss, usvojili su široku definiciju, uključujući i uređaje poput pametnih satova i slušalica koje ne komuniciraju izravno s mozgom, ali prikupljaju podatke o mentalnom stanju korisnika.
"Danas je glavni rizik narušavanje privatnosti. Ugrožene su i naše najdublje misli", rekao je Chneiweiss.
Upozorio je da bi neurotehnološki podaci mogli završiti u rukama poslodavaca, koji bi potencijalno mogli zaključiti da zaposlenik ne provodi dovoljno vremena razmišljajući o poslu. Neki su već počeli raditi na rješavanju tih problema.
Krajem prošle godine američka savezna država Kalifornija, globalno središte neurotehnoloških istraživanja, donijela je zakon kojim štiti podatke pohranjene u mozgu potrošača.