BELGIJANCI danas "slave" godinu dana bez vlade. Iako je rekord proglasila već u veljači kada je premašila iračkih 289 dana političkog vakuuma, prva godišnjica "nesposobnosti da se formira vlada" definitivno je postavila dosad neviđeni standard, koji je premašio čak i 353 dana koja su bila potrebna vlastima u Kambodži da oforme kabinet.
Velike razlike u stavovima Flamanaca i Valonaca
Problem oko sklapanja vlade nastao je zbog činjenice da flamanski konzervativci žele veću autonomiju za svoj dio države, što je potpuno neprihvatljivo za socijaliste, koji su većinska stranka u frankofonoj Valoniji. Ako se uzme u obzir da je u Belgiji, po prvi put u povijesti, vodeća politička snaga u državi jedna separatistička stranka (desničarska Neoflamanska alijansa), koja je na izborima u Flandriji dobila 28.2 % glasova.
Po prvi puta Flamanci, koji govore nizozemskim jezikom, traže postizanje dogovora o prijenosu većih ovlasti na regije, što pretpostavlja dvotrećinsku većinu u parlamentu, i prije formiranja nove vlade. Paradoks se očituje u činjenici da bi valonski socijalisti o preuređenju belgijske države trebali pregovarati sa strankom za koju se smatra da želi raspad Belgije.
Pitanje je bi li novi izbori riješili problem
Prema rezultatima anketa, Belgijanci pokazuju zapanjujući optimizam pa čak dvije trećine njih vjeruje da će biti postignut dogovor oko formiranja vlade.
U međuvremenu zemlju vodi prijelazna, tehnička vlast pod vodstvom odlazećeg premijera Leterma, a Belgija nije zbog toga osjetila nikakve znatne turbulencije u svom funkcioniranju. Ukoliko tijekom ljeta najjače stranke iz obiju regija ne postignu dogovor, na jesen bi mogli biti raspisani novi izbori. No analitičari smatraju kako novi izbori ne bi donijeli razrješenje problema. Dapače, misle kako bi razlike u stavovima najvećih političkih rivala bile još veće.