Nezaposlenost u eurozoni bila je stabilna i u rujnu, a Hrvatska je pratila trend, zadržavši se osjetno ispod europskog prosjeka, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.
U eurozoni stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u rujnu 6,3 posto, kao i u prethodna dva mjeseca, pokazuju izračuni Eurostata. Na razini Europske unije zadržala se na razini iz kolovoza kada je, prema revidiranom podatku statističkog ureda, iznosila šest posto.
I u rujnu prošle godine eurozona je bilježila stopu nezaposlenosti od 6,3 posto. U EU je iznosila pak u rujnu prošle godine 5,9 posto. Eurostat procjenjuje da je u EU u rujnu bez posla bilo gotovo 13,25 milijuna građana, uključujući njih nešto više od 11 milijuna u eurozoni.
Španjolska je i u rujnu jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti od 10,5 posto. Slijedi Finska gdje je iznosila 9,8 posto, a blizu je i Švedska s 8,7 posto. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u rujnu iznosila 4,7 posto, kao i u kolovozu, prema revidiranom podatku. Njezina vrijednost nije se mijenjala od svibnja, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Bez posla su u Hrvatskoj u rujnu bile 83 tisuće građana, kao i u kolovozu, prema revidiranom podatku. Preliminarna procjena za kolovoz pokazala je 82 tisuće nezaposlenih. U odnosu na rujan 2023. broj nezaposlenih u Hrvatskoj smanjio se za šest tisuća.
Istu stopu nezaposlenosti bilježila je u rujnu i Irska, a blizu su i Mađarska i Cipar sa 4,5 odnosno 4,9 posto. Češka i Malta imale su pak najmanje nezaposlenih, mjereno stopama nezaposlenosti od tri posto. U toj skupini su Slovenija i Poljska gdje je iznosila 3,1 odnosno 3,2 posto.
U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u rujnu 14,4 posto i bila je za 0,1 postotni bod viša nego u kolovozu, prema revidiranom podatku. U EU se zadržala na kolovoškoj razini od 14,8 posto, prema revidiranom podatku.
U usporedbi s prošlogodišnjim rujnom stopa nezaposlenosti u eurozoni nije bilježila promjene, dok je u EU u cjelini smanjena za pola postotnog boda. Statističari procjenjuju da je u EU u rujnu bez posla bilo gotovo 2,87 milijuna mladih, od čega njih gotovo 2,3 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini njihov broj uvećan je za 23 tisuće u eurozoni i za 10 tisuća u Uniji.
Usporedba s prošlogodišnjim rujnom pokazuje pak da je broj nezaposlenih mladih u eurozoni smanjen za 79 tisuća i za 121 tisuću na razini Unije. Najvišu stopu nezaposlenosti mladih bilježila je u rujnu Španjolska od 25 posto. Slijedi Švedska s 24 posto.
Granicu od 20 posto premašili su i Finska i Luksemburg, s 21,5 odnosno 20,9 posto nezaposlenih građana do 25 godina, te Estonija i Italija s 20,6 posto nezaposlenih mladih. U rujnu su samo dvije zemlje, prema Eurostatu dostupnim podacima, bilježile jednoznamenkaste stope nezaposlenosti među mladima, a daleko je najniža bila u Njemačkoj, gdje je iznosila 6,7 posto. Slijedi Nizozemska s 8,8 posto.
Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. U trećem tromjesečju Hrvatska je u toj dobnoj skupini bilježila stopu nezaposlenosti od 16,7 posto, uz 20 tisuća mladih bez posla. U drugom tromjesečju iznosila je 17 posto, uz isti broj mladih bez posla.
Isti broj nezaposlenih u dobi do 25 godina Hrvatska je bilježila i u trećem tromjesečju lani, kada je stopa nezaposlenosti iznosila 16,8 posto, pokazuju Eurostatove tablice. Eurostat nije raspolagao podacima za Rumunjsku.