NAKON potresa magnitude 5.3 prema Richteru u Zagrebu 22. ožujka 2020., u kojem je jedna djevojka izgubila život, a tisuće kuća su oštećene, u Hrvatskoj se zaredao cijeli niz potresa koji su uznemirili građane.
Najnoviji, koji se dogodio jutros na oko 13 km od Šibenika, imao je magnitudu 4.7.
Niz potresa magnitude jače od 3.6
U međuvremenu se svako toliko bilježio poneki dovoljno jak da uznemiri građane. Podsjetimo ukratko samo na neke koji su se snažno osjetili u Hrvatskoj u posljednjih godinu i pol.
29. prosinca potres magnitude 6.4 uništio je tisuće kuća u okolici Petrinje i Gline. Sedam ljudi je poginulo, a 26 je ozlijeđeno.
24. veljače 2021. zabilježen je potres magnitude 4.1 u BiH, u zaleđu Dubrovnika.
14. ožujka 2021. zabilježen je potres magnitude 3.6 kod Starigrada.
Krajem ožujka 2021. u Jadranskom moru zabilježeno je više potresa od kojih nekoliko u blizini Palagruže. Jedan, kojem je epicentar bio 119 km od Splita, a 66 od Viestea u Italiji, imao je magnitudu 5.5.
Prije ovog posljednjeg niza u Hrvatskoj je posljednji jak potres zabilježen u Stonu 1996. Njegova je magnituda bila 6.0.
Seizmolog dr. sc. Josip Stipčević s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu ističe da se jakim potresima u medijima i na društvenim mrežama često nazivaju oni koji u stvarnosti spadaju u umjerene.
"Zagrebački potres spada u umjerene do jake potrese. Naravno, zbog specifičnih razloga - guste izgrađenosti te starosti i stanja kuća u središtu - štete su bile velike. Primjerice, najjači potres u seriji koja se ove godine dogodila u blizini Palagruže bio je čak i nešto jači nego zagrebački. Međutim, u usporedbi sa zagrebačkim, sve je prošlo bez većih šteta. Ljudi su bili uznemireni, ali nije bilo ni sličnog kaosa kao u Zagrebu. Ovome je, naravno, razlog udaljenost Palagruže od većih naselja na obali. Pokupski potres svakako je bio jak. Uglavnom bi se moglo reći da je jak potres magnitude 6 i više", tumači Stipčević.
Je li ovakav potres uobičajen za Šibenik?
Očekivano, hrvatski se građani pitaju je li ovakvo tektonski aktivno razdoblje uobičajeno, pa se samo zbog straha koji su uzrokovali zagrebački i pokupski potresi čini kao neko odstupanje, ili je doista riječ o nečemu što nije zabilježeno otkad postoje mjerenja.
Također, stanovnike Šibenika i okolnih područja prirodno zanima koje su najveće jačine potresa zabilježene u tom dijelu Hrvatske te što oni mogu očekivati.
Seizmologinja dr. Iva Dasović, docentica na Geofizičkom odsjeku PMF-a, kaže da je istražila što govore podaci za područje u krugu od 30-ak km oko današnjeg potresa.
"Nema smisla ići dalje jer bi onda u analizu ušla neka druga epicentralna područja", kaže Dasović
"U Hrvatskom katalogu potresa u tom području nalazimo 20 potresa magnitude jednake ili veće od 4.0. To su svi potresi te magnitude koji su zabilježeni od 1909. godine. Posljednji koji se dogodio vrlo blizu ovog današnjeg zabilježen je 8. listopada 2000. godine. Njegova magnituda bila je 4.1", tumači naša seizmologinja.
Veliki niz potresa 1923. i 1924.
Ističe da je za to područje posebno zanimljiv niz potresa koji se dogodio 1923. i 1924.
"Tada se u krugu od 30-ak km oko današnjeg dogodilo čak 12 potresa magnitude veće od 4. To je bilo vrlo zanimljivo razdoblje. Nama je poznato da se na tom potezu znaju događati potresi. Od 1909. do danas najjači je bio magnitude 5.3, no on se dogodio nešto više prema sjeverozapadu", dodaje Dasović.
Premalo je podataka da bi se današnji potres smatrao iznimnim
Kaže da se s ovako malo informacija, koje za sada imamo, teško može reći da je današnji potres po bilo čemu izniman.
"To je područje između Šibenika i Marine kod Trogira te prema otocima Žirju, Kapriju i sl. U tom potezu južno i jugoistočno od Šibenika postoji sustav rasjeda koji su vjerojatno paralelni, no baš nemamo mnogo pouzdanih podataka o njima. Nemamo dovoljno instrumenata, a osim toga, ondje u posljednje vrijeme nije bilo mnogo jačih potresa. Mi znamo da ondje postoje rasjedi, međutim, nisu baš dobro definirani niti su posebno imenovani", kaže Dasović.
Jesu li potresi u regiji u zadnjih godinu i pol povezani?
Kada se uzme u obzir činjenica da se u posljednje vrijeme bilježe jači potresi u Grčkoj i u Italiji, nameće se pitanje može li se govoriti o nekoj povećanoj aktivnosti na cijeloj Jadranskoj mikroploči koja uzrokuje potrese u Hrvatskoj.
Stipčević kaže da postoji jedan znanstveni članak koji pokazuje određenu korelaciju između potresa u Italiji i Hrvatskoj, međutim, napominje da nema dovoljno znanstvene literature da bi se nešto pouzdano moglo tvrditi.
"Taj članak, koji je objavljen prije desetak godina, našao je neku blagu korelaciju između povećane aktivnosti na talijanskoj i na hrvatskoj strani, odnosno općenito na istočnoj strani od obala Jadrana", kaže Stipčević.
Napominje da se o povezanosti kretanja tektonskih ploča s pojedinačnim potresima može tek rijetko govoriti kada je riječ o vrlo velikim potresima.
"Jutrošnji potres je relativno slab. Površina rasjeda potrebna za takvu magnitudu je oko 5 km2. Dužina rasjeda koja je pukla je oko 2 km. Ako gledate cijelu Jadransku mikroploču, to je malena dionica. Kada imate potrese magnitude 9, kao što se dogodio u Japanu, u kojem pucaju stotine kilometara rasjeda, možete govoriti o pomicanju cijelog dijela ploče. Kod ovako malih, kao što je ovaj u Šibeniku, to je kao da kažete da bi pomicanje jednog zrnca pijeska moglo uzrokovati da se sruši cijela dina", pojasnio je.
Potresi u Zagrebu i kod Petrinje uzrokovali su strah
Naš seizmolog smatra da se o potresima kao što je današnji u Šibeniku ne bi puno govorilo da se nisu dogodili zagrebački i pokupski.
"Moji kolege i ja stalno naglašavamo - dogodio se jak potres kod Petrinje. No ovaj potres koji se dogodio kod Šibenika je potres umjerene jačine. Ljudi su se, očekivano, prepali, no potresi umjerene jakosti se u Hrvatskoj u prosjeku događaju jednom do dva puta godišnje. To nije ništa neuobičajeno. Imali smo zagrebački potres iza kojeg je uslijedio petrinjski i između ta dva možda bi se mogla naći neka korelacija. Međutim, potrese na širem području Hrvatske vrlo je teško međusobno povezati. Ono što se događalo kod Palagruže događa se svakih 10-ak godina. To se događa u centru Jadranske mikroploče i ima drugačije uzroke. Rekao bih da smo imali tu nesreću da se ovakav niz potresa dogodio u godinu i pol dana. Iz svega toga ne bih mogao izvući nikakvu korelaciju. Naravno, znanost me u budućnosti može demantirati. To su potresi koji su relativno uobičajeni za područje Dinarida, magnitude 4.5, pa i 5. Oni se događaju relativno često. Velika serija kod Petrinje svima nam je usadila strah pa pokušavamo naći korelaciju", poručio je.
Šibensko područje nije osobito rizično, no nikad se ne zna
Ako se gledaju karte sa seizmičkim podacima, kao i one koje procjenjuju hazard, šibensko područje ne spada u najkritičnija u Hrvatskoj.
U prilog tome govori Karta potresnih područja Republike Hrvatske (koja se može razgledati na ovoj poveznici).
Ta karta omogućuje očitavanje iznosa horizontalnih vršnih ubrzanja tla tipa A (agR) koja će se premašiti jednom u povratnom razdoblju od Tp = 95 godina ili 475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1 g = 9.81 m/s2).
Na njoj se može pronaći podatak da će u šibenskom području jednom u povratnom razdoblju od Tp = 95 godina vršno ubrzanje biti agR = 0.09 g ili veće.
Za usporedbu, karta za dubrovačko područje za isto razdoblje daje značajno veću vrijednost agR = 0.16 g, a za zagrebačko agR = 0.12 g.
"Ti podaci govore da je u 95 godina šansa oko 10% da će se navedene akceleracije premašiti. Iz toga bi se, pojednostavljeno rečeno, moglo zaključiti da je šansa da se dogodi neki veći potres u šibenskom području relativno mala. Dakle, mi nemamo zapise da se ondje u povijesnom razdoblju dogodio neki veći potres. No, to ipak ne znači da se ne može dogoditi. Znamo da je područje Dinarida seizmički aktivno, no prema svim povijesnim zapisima koje imamo, u području oko Šibenika nije bilo velikih potresa. S druge strane, iz povijesnih zapisa znamo da su se na dubrovačkom području događali veliki potresi", kaže Stipčević.
Je li na vidiku predviđanje potresa?
>Prije potresa pojavljuju se čudni elektromagnetski izboji, znanstvenici otkrili zašto
Stipčević je za Index prokomentirao i nedavno objavljen rad koji je pokazao da se prije potresa znaju javljati neki plinovi i elektromagnetski izboji, što bi, prema nekima, možda moglo biti korisno za predviđanja katastrofa.
"Taj rad zapravo ne donosi ništa revolucionarno novo. On pokazuje da u nekim rijetkim slučajevima može doći do elektromagnetskih poremećaja koji se mogu zabilježiti nakon potresa. Njih je vrlo teško otkriti prije potresa. To su stvari koje su na rubu istraživanja. Što se tiče predviđanja potresa, to je po meni slijepa ulica. Naime, ponekad je taj fenomen prisutan, a ponekad nije. U članku piše da će ponegdje, zbog zatvaranja nekih vodnih putova u rasjedu, doći do emisije nekih plinova i poremećaja u elektromagnetskim poljima. No to nije nešto na što bismo se mogli osloniti", rekao je Stipčević.