Savjetnik ministra gospodarstva Kristijan Krišto, bivši ministar gospodarstva Davor Štern te konzultant za naftnu i plinsku industriju Jasminko Umićević gostovali su sinoć u Otvorenom. Komentirali su pregovore između Janafa i MOL-a te moguće uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Krišto je odgovorio na optužbe koje stižu s mađarske strane. "Kada je riječ o tehničkim mogućnostima Janafa, želim jasno i bez ikakve sumnje reći: one su u potpunosti dovoljne da zadovolje sve potrebe mađarskih, odnosno MOL-ovih rafinerija u Bratislavi i Budimpešti", izjavio je.
Napomenuo je da MOL to jako dobro zna. "Nakon svakog testa pokušavaju pronaći neku rupu za prigovor, no svjesni su da tehničkih zapreka zapravo nema", naveo je.
Kao ključni razlog optužbi iz Mađarske, Krišto ističe cijenu ruske nafte. "Naravno, stvar je u tome da je nafta koju dobivaju putem društava povezanih s Rusijom znatno jeftinija od one koja bi dolazila Janafom. I upravo tu leži pravi razlog njihovih istupa", rekao je.
Štern smatra da je Hrvatska zauzela dobar stav. "Ja bih cijeli ovaj proces nazvao igrokazom koji je MOL već nekoliko puta izveo. Njihov krajnji cilj je jasan. Žele nastaviti dobivati rusku naftu, što je legitiman interes", poručio je.
Tvrdi kako nikada nećemo znati točne cijene po kojima je MOL dobivao naftu iz drugih izvora, ali da su razlike u cijeni ogromne.
"U tri godine, koliko traje rat u Ukrajini, razlike u cijeni dosežu nekoliko milijardi dolara. Jasno je da MOL pokušava zadržati tu prednost, odnosno mogućnost prerade jeftinije ruske nafte. A kada im se to onemogući, onda je 'krivac' Janaf ili Hrvatska", naveo je.
Govorio je i o političkoj dimenziji pritiska. "MOL je potpuno nepotrebno politički napao Hrvatsku. Unatoč tome, mislim da se Hrvatska u ovom slučaju postavila iznimno dobro", ponovio je.
Iz Mađarske su sugerirali da bi Hrvatska trebala prodati udio u ključnoj energetskoj infrastrukturi. Umićević objašnjava da se radi o već poznatoj strategiji dociranja, pritiska i nepovjerenja od strane MOL-a.
"Poruka je jasna: Mi smo ti koji odlučujemo, prodajte nam udio u naftovodu. To je klasičan pristup MOL-a. Postoji ona poslovica 'prevari me jednom, sram te bilo, prevari me drugi put, sram mene bilo'. Nismo naivni. Ovo je manipulacija", upozorio je.
Podsjetio je da je MOL stopostotni vlasnik naftovoda u Mađarskoj, a smeta im što je Janaf u državnom vlasništvu. "A ne zaboravimo, i u Slovačkoj, Češkoj i Poljskoj vlasnici naftovoda su države ili državne kompanije. To je potpuno normalna praksa", kazao je.
Napomenuo je da nisu svi zapadnoeuropski naftovodi u vlasništvu rafinerija, kako MOL često tvrdi.
"Neki jesu, neki nisu. Većinu su gradile same rafinerije ili konzorciji, pa su logično i suvlasnici. No MOL 2019. i 2020. nije samo pričao, kupio je udjele u azerbejdžanskim naftnim poljima i naftovodu, gdje je postao jedan od operatora. Dakle, vrlo dobro znaju kako stvari funkcioniraju kad su oni u pitanju", ustvrdio je.
"Tko bi lud, posebno nakon slučaja Ine, uopće razgovarao o prodaji udjela u Janafu? Ovo nije prvi put, podsjetimo, MOL je pokušao ući i u vlasničku strukturu LNG terminala. Ovo nije ništa novo. Samo još jedan primjer klasične manipulacije", ponovio je.
Krišto je istaknuo da Hrvatska pažljivo prati sve što se događa oko uvođenja sankcija NIS-u.
"Ne možemo špekulirati kakvu će konačnu odluku donijeti američko ministarstvo financija, odnosno hoće li produljiti dozvolu za uvoz. No, kontinuirano pratimo razvoj događaja i u bliskom smo kontaktu sa svim relevantnim sudionicima", potvrdio je Krišto.
Priznao je da bi neproduženje dozvole nesumnjivo imalo financijske posljedice. "Ukoliko dozvola ne bude produljena, to bi bio značajan udar na prihode Janafa. Ipak, važno je istaknuti da su prihodi dovoljno diversificirani i stabilni, tako da tvrtka neće biti financijski ugrožena", rekao je.
Umićević je ocijenio da je Srbija trenutno u vrlo nepovoljnoj situaciji. "Srbija već osam mjeseci živi u odgodama, čekajući da će Amerikanci promijeniti svoju odluku. To se neće dogoditi. Realnost je da će se morati dogoditi ono što je neminovno, da ruski udio u vlasništvu NIS-a padne ispod 50%", uvjeren je.
Čudno mu je što Beograd nije ranije krenuo odlučnije prema rješavanju tog pitanja.
"Rusi u Srbiji imaju snažan politički utjecaj. Drže oko 63% vlasništva u NIS-u, a to je ključ problema. Iako su sankcije trebale stupiti na snagu danas, još čekamo službenu objavu iz SAD-a. No čak i ako budu uvedene, očekujem da će u roku od dva do tri mjeseca doći do smanjenja ruskog vlasničkog udjela, čime bi se sankcije mogle povući", napomenuo je.
Kao najjednostavnije rješenje vidi otkup ruskog udjela od strane Republike Srbije, uz ocjenu da trenutačne rezerve nafte i derivata u zemlji omogućuju opskrbu do najviše tri mjeseca.
"Vjerujem da će se situacija razriješiti, jer nema nikome interesa da dođe do nove energetske krize u regiji. Amerikanci će vjerojatno ići u tom smjeru, ali Rusija ne želi presedan. Ako popuste u Srbiji, morat će i drugdje", naglasio je.
"Srbija ima problem s Kosovom, a Rusija im drži stranu u Vijeću sigurnosti. To dodatno komplicira odnose. Zbog svih tih političkih okolnosti teško je očekivati racionalne i brze odluke", dodao je. Ipak, ne boji se za stabilnost Janafa.
"Bojazan za Janaf je neutemeljena. Vjerujem da će se sve razriješiti u predvidivom roku", naveo je.
Štern je istaknuo važnost razmatranja međunarodne politike prema Srbiji u kontekstu aktualnih energetskih izazova. "Svaka zemlja koja ostane izolirana i suoči se s nestašicama, riskira dodatne probleme. U Srbiji već traju velike demonstracije protiv režima, a eventualna nestašica goriva mogla bi samo pogoršati situaciju", predviđa.
Naglasio je kako bi takav razvoj događaja predstavljao "dolijevanje ulja na vatru" i dodatno jačanje nezadovoljnih skupina u zemlji.
"Iako se ne želim upuštati u političke špekulacije, ne možemo zanemariti činjenicu da bi velika kriza u Srbiji utjecala i na Hrvatsku. Mi ćemo učiniti sve da osiguramo dovoljne količine derivata, naročito s obzirom na to da rafinerija u Brodu već godinama ne radi, a Rafinerija Rijeka radi punim kapacitetom", dodao je.
Upozorio je da Srbija, osim rafinerije u Pančevu, nema druge načine za opskrbu derivatima osim željeznice, što nije dovoljno za veliko tržište poput srpskog.
Krišto tvrdi da je Hrvatska već uvelike iskoristila svoju poziciju. "Od početka ruske invazije i zatvaranja energetskih pravaca iz Rusije, Hrvatska je postala značajnije energetsko čvorište za ovaj dio Europe nego što je to bila ranije. Naša strateška prednost leži u izlazu na Jadran, Mediteran, kao i u infrastrukturi poput LNG terminala i Janafa", izjavio je.
Potvrdio je kako je cilj postati i ostati energetski hub regije. Što se tiče suradnje s Mađarskom, naglasio je da Hrvatska nudi više, no daljnji razvoj odnosa ovisi prije svega o MOL-u, ne Hrvatskoj.
Štern se složio s važnosti energetske uloge Hrvatske, ali upozorio da to mora biti praćeno samodostatnošću. "Izgubili smo Inu, ali to moramo na neki način neutralizirati. Je li to kroz novu državnu tvrtku ili otkup udjela? To treba ozbiljno analizirati. To nisu odluke koje se donose preko noći", ustvrdio je.
"Imamo izvanredne uvjete za solarnu i geotermalnu energiju, još uvijek i zalihe ugljikovodika, ali ne obnavljamo ih, i to je problem", dodao je.
Umićević je poručio da Hrvatska nije trebala prodati 25% Ine. "To je bio strateški propust", zaključio je.