Jupiter je drugo po veličini tijelo u cijelom Sunčevom sustavu, iza Sunca. Toliko je velik da bi u njega mogli stati svi drugi planeti našeg solarnog sustava. Primjerice, u njega bi se moglo ugurati čak 1300 Zemalja. Od nas je u prosjeku udaljen oko 600 milijuna kilometara. S obzirom na to da na njegovoj površini haraju ogromne oluje, svemirske agencije su do Jupitera poslale popriličan broj sondi kako bismo mogli izbliza promotriti njegovu podivljalu atmosferu.
Unatoč tome, ovaj nas plinoviti div i dan danas zna iznenaditi. Tako su znanstvenici tek nedavno u Jupiterovim olujnim oblacima primijetili do sada neviđeni fenomen - mlazni tok velike brzine, širok oko 4800 kilometara, koji juri oko ekvatora iznad sloja oblaka.
Ovo otkriće, koje je omogućio teleskop James Webb (JWST), moglo bi nam dati neke nove uvide u podosta čudnu vremensku dinamiku na Jupiteru. "Ovo nas je potpuno iznenadilo. Ono što smo do sada vidjeli kao zamagljena područja u Jupiterovoj atmosferi sada registriramo kao jasne karakteristike koje možemo pratiti zajedno s rotacijom planeta", rekao je astronom Ricardo Hueso sa Sveučilišta Baskija u Španjolskoj.
Neobična atmosfera
James Webb je revolucionarni, devet milijardi dolara vrijedan infracrveni svemirski teleskop. Sto puta je osjetljiviji od teleskopa Hubble i uglavnom promatra svemirska prostranstva u infracrvenom spektru, što mu omogućuje da prodre kroz oblake plina i prašine te nam omogući pogled u do sada neviđena područja. Hubble je funkcionirao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.
Jupiter ima stvarno neobičnu atmosferu. Njegovi pojasevi svijetlih i tamnih oblaka vrte se oko Jupitera na različitim visinama i putuju u suprotnim smjerovima. Još uvijek nam nije u potpunosti jasno zašto.
Kada gledate Jupiter na različitim valnim duljinama, možete vidjeti detalje koji se ne primjećuju u vidljivom spektru. Primjerice, ako ga promatrate putem optičkog teleskopa, nećete vidjeti da ima najsnažnije polarne svjetlosti u Sunčevom sustavu. Zašto? Jer te aurore "svijetle" u ultraljubičastom spektru.
Moćna mlazna struja
Kada je JWST ranije ove godine na Jupiter bacio svoj infracrveni pogled, dobili smo detaljniji prikaz gornje atmosfere, tajanstvene regije koja se nalazi između 25 i 50 kilometara iznad oblaka, piše Science Alert.
Znanstvenici su prilikom detaljne analize podataka uočili mlazni tok koji smo prije vidjeli samo kao neka vrstu nejasne izmaglice. Hueso i njegovi kolege su otkrili da se moćna struja nalazi na oko 40 kilometara iznad oblaka i da hrli oko Jupitera nevjerojatnom brzinom od 515 kilometara na sat.
To bi moglo imati vrlo zanimljive implikacije na Jupiterove vremenske obrasce, smatraju stručnjaci. Astronomi su usporedili podatke s teleskopa Hubble koji su prikazivali niže razina oblaka, a koji putuju upola manjom brzinom od mlazne struje. Radi se o do sada najpreciznijem mjerenju toga kako Jupiterova ekvatorijalna brzina vjetra varira s visinom.
"Ako je snaga ovog novog mlaza povezana s oscilirajućim stratosferskim uzorkom, mogli bismo očekivati da će mlaz znatno varirati tijekom sljedeće dvije do četiri godine. Bit će stvarno uzbudljivo testirati ovu teoriju u narednim godinama", rekao je planetarni znanstvenik Leigh Fletcher sa Sveučilišta Leicester u Velikoj Britaniji.
Istraživanje naziva An intense narrow equatorial jet in Jupiter’s lower stratosphere observed by JWST objavljeno je u časopisu Nature Astronomy.