Na Jelačićevom trgu se priprema skup povodom Oluje. "Za zločine odgovorna Hrvatska"

Povodom 30. godišnjice vojne operacije Oluja, pet organizacija za ljudska prava organizira danas antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Polusatni skup počet će u 11 sati, a cilj je, kako kažu organizatori, odati počast žrtvama rata i upozoriti na dugogodišnje izbjegavanje suočavanja s ratnim zločinima počinjenima tijekom i nakon Oluje.

Upozoravaju na civilne žrtve Oluje

Akciju organiziraju Centar za žene žrtve rata – ROSA iz Zagreba, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, Centar za građansku hrabrost iz Zagreba, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću te Ženska mreža Hrvatske.

"Trideset godina nakon Oluje i dalje ne postoje cjeloviti, službeno utvrđeni podaci o ratnim zločinima koji su se dogodili u to vrijeme. Umjesto suočavanja s činjenicama, u javnosti prevladava zaborav, relativizacija i mitologizacija", poručuju organizatori.

Prema podacima Documente, tijekom Oluje i neposredno nakon nje najviše žrtava bilo je srpske nacionalnosti – 1.747 osoba, dok je hrvatskih žrtava bilo 466. Među Srbima su većinom stradali civili, dok je među Hrvatima najviše poginulih bilo u redovima vojske. Procjenjuje se da je spaljeno više od 22.000 kuća i da je izbjeglo oko 200.000 građana srpske nacionalnosti, dok je većina zločina ostala nekažnjena.

"Za zločine je kriva Hrvatska"

Organizatori upozoravaju da Republika Hrvatska nije utvrdila činjenice o zločinima počinjenima nad Srbima te da je presuda suda u Haagu Anti Gotovini i drugima krivo interpretirana kao potpuno oslobađanje od odgovornosti, bez dodatnih istraga i procesuiranja počinitelja.

"Tražimo sustavno prikupljanje, provjeru i objedinjavanje svih podataka – iz vladinih i nevladinih izvora – kako bi se utvrdile činjenice dostupne javnosti. Zločini u Oluji odgovornost su Hrvatske, a društvo se mora suočiti s politikom etničkog čišćenja kako bi se zaustavila daljnja militarizacija i rast nacionalizma", poručuju iz organizacija.

Dodaju da su javna sredstva namijenjena vojnom proračunu posljednjih godina nesrazmjerno povećana, dok suočavanje s ratnom prošlošću izostaje, što produbljuje podjele i onemogućava pomirenje.