NA Golom otoku danas je održana komemoracija u povodu 72. godišnjice dolaska prvih zatvorenika u taj logor, a organizirali su je Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Udruga Goli otok "Ante Zemljar".
Voditeljica Documente Vesna Teršelič podsjetila je na golootočke logoraše i logorašice te sve žrtve političkog nasilja u Hrvatskoj, Jugoslaviji i Istočnoj Europi tijekom razdoblja Informbiroa obilježenog brutalnim nasiljem države nad pojedincem. Upozorila je na važnost trajne konzervatorske zaštite ostataka nekadašnjeg golootočkog zatvora i sprječavanja daljnje devastacije lokaliteta.
"Nažalost prije više od dvije godine završio je period preventivne zaštite lokaliteta, a da odluka Ministarstva kulture o trajnoj zaštiti lokaliteta još nije donesena", dodala je Teršelič i naglasila značaj umjetničkih intervencija, istaknuvši radove pokojnog Marijana Crtalića iz 2016. te Darka Bavoljaka i Andreje Kulunčić.
"Bilo bi važno Goli otok pretvoriti u otok sjećanja"
Autor knjige "Povijest Golog otoka" i profesor na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta Martin Previšić istaknuo je značaj razvijanja obrazovnih programa relevantnih ne samo za mlade iz Hrvatske, već i za zainteresirane iz drugih europskih zemalja. Vladi Bralić, koji priprema disertaciju o arhitekturi logora, rekao je kako bi bilo važno Goli otok pretvoriti u otok sjećanja, obrazovanja i obrazovnog turizma primjerenog tom mjestu.
Komemoraciji je prethodio studijski posjet u organizaciji Zaklade Friedrich Ebert i Veleposlanstva Njemačke u Hrvatskoj. Njemački veleposlanik Robert Klinke podsjetio je tom prilikom na univerzalnost žrtve i značaj suočavanja s prošlošću kao važnog preduvjeta izgradnje demokratske i pluralističke političke kulture. Zaklada Friedrich Ebert također je podržala pripremu Vodiča po Golom otoku.