Na današnji dan 1991. godine oklopna vozila i tenkovi Jugoslavenske narodne armije zaputili su se iz Beograda prema Vukovaru. Tenkove je ispratilo na tisuće Beograđana koji su izašli na ulice i prozore te bacali cvijeće.
Tromjesečna opsada grada
Tenkovi su krenuli prema gradu u kojemu se od 25. kolovoza vodila bitka. Vukovar je izdržao 87 dana bombardiranja i granatiranja prije nego što je pao. Potom je uslijedio zločin na Ovčari, gdje je ubijeno preko 200 civila. Većinu su izvukli iz pretrpane vukovarske bolnice.
Ipak, oni prvi tenkovi koji su stigli u Vukovar uskoro su uništeni ili bombardirani. Šačica lokalnih branitelja uspjela je odbiti ofenzivu JNA i usput uništiti par tenkova. Cijeli plan osvajanja kontinentalne Hrvatske propao je kada Vukovar nije odmah pao, a nije pomogla ni činjenica da je u Srbiji poziv u vojsku odbila većina građana.
Nakon gotovo tromjesečnog bombardiranja, Vukovar je kompletno razrušen: oko 85% svih građevina je uništeno, a nakon pada grada uslijedili su protjerivanje nesrpskog stanovništva i ratni zločini. Vukovar je postao simbol hrvatskog otpora u cijelog zemlji, a o njemu su pisali i strani mediji.
Najveća hrvatska luka na Dunavu
Borbe su se odvijale sve do 18.11., kada je grad pao. Vukovar je vraćen Hrvatskoj tek 1998. godine mirnom reintegracijom. Grad se od rata još uvijek nije oporavio, a hrvatske vlade već desetljećima zakazuju kad je u pitanju obnova najveće hrvatske luke na Dunavu.
Vukovar je u nekadašnjoj SR Hrvatskoj bio peti najveći grad u zemlji, gdje je živjelo 45 tisuća stanovnika. Danas je taj broj prepolovljen te je Vukovar ostao tek mali gradić na periferiji zemlje. Njegovu važnost političari ističu kada je u pitanju obljetnica pada grada ili kada treba zaraditi jeftine poene u političkim utrkama, ali ne i kada su u pitanju gospodarska i demografska obnova grada heroja.