Munjevito brze reakcije vinskih mušica i drugih kukaca mogle bi revolucionirati sustave umjetne inteligencije, poput onih u samovozećim automobilima, tvrde stručnjaci. Znanstvenici sa Sveučilišta u Sheffieldu, proučavajući mozgove i oči muha, otkrili su značajku "turbo pojačanja", poznatu kao visokofrekventno skakanje, koja kukcima omogućuje reakciju izvanrednom brzinom i preciznošću, piše BBC News.
Istraživanje je pokazalo da kućne i vinske mušice ne obrađuju vizualne informacije pasivno, kako se ranije vjerovalo. Umjesto da samo promatraju svijet, kukci trzaju svojim tijelima u sinkronizaciji s onim što vide. Stručnjaci kažu da ti sitni, nagli pokreti, slični brzim pokretima očiju poznatima kao sakade, pomažu njihovim mozgovima da brže i jasnije prime informacije o svijetu koji ih okružuje. Taj bi mehanizam mogao učiniti robote i samovozeće automobile pametnijima i energetski učinkovitijima jer bi za prikupljanje informacija koristili pokret umjesto da se oslanjaju isključivo na računala.
"Naša otkrića ukazuju na fundamentalno nov način na koji treba promatrati obradu informacija u mozgu", izjavio je profesor Mikko Juusola sa Škole bioloških znanosti.
Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, otkrila je da kada kukac naglo skrene, njegov mozak "preskače" u višu brzinu, što mu omogućuje da se usredotoči na najvažnije i najbrže pokretne informacije, pojasnio je Juusola. Ovaj mehanizam omogućuje kukcima da prevladaju fizička i neuronska ograničenja koja bi inače limitirala njihovu percepciju te podržava ponašanja poput brzog leta i izbjegavanja predatora.
"Pokazali smo kako čak i sićušni mozgovi mogu rješavati složene probleme nevjerojatnom brzinom", rekao je Juusola, glavni autor studije.
Budući sustavi umjetne inteligencije - posebno oni koji se koriste u robotici, autonomnim vozilima i donošenju odluka u stvarnom vremenu - mogli bi doživjeti revoluciju usvajanjem sličnih načela obrade informacija vođene pokretom i prilagodljivim pristupom, rekao je dr. Jouni Takalo.
"Ova saznanja osporavaju tradicionalne modele neuronske obrade, koji polaze od pretpostavke da informacije teku utvrđenim putovima s postojećim kašnjenjima.
Umjesto toga, rezultati podupiru novi konceptualni okvir u kojem je vid zajednički napor između pokreta kukca, vizualnih podražaja koje prima i reakcija njegovog mozga", izjavio je dr. Takalo, koji je vodio razvoj biofizički realističnog statističkog modela na kojem se temelji rad.