Misteriozni objekt juri kroz naš Sunčev sustav, potičući žustru raspravu među znanstvenicima. Dok većina vjeruje da je riječ o prirodnom kometu, jedan harvardski astronom sugerira da bi njegove neobične karakteristike mogle ukazivati na izvanzemaljsku tehnologiju, piše Euronews.
Sve je počelo 1. srpnja 2025. godine, kada su astronomi pomoću teleskopa ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System) u Čileu uočili slabašan, brzo pokretan objekt kakav dosad nije viđen. Službeno nazvan 3I/ATLAS (C/2025 N1), ovo je tek treći potvrđeni međuzvjezdani objekt ikad zabilježen, nakon ʻOumuamue 2017. i 2I/Borisova 2019. godine.
Ime otkriva njegovo porijeklo: "3I" označava treći međuzvjezdani objekt, a "ATLAS" teleskopsku mrežu koja ga je otkrila. Ono što ga čini posebnim jest njegova putanja - brzina i smjer kretanja pokazuju da nije gravitacijski vezan za naše Sunce. To znači da je morao doći iz nekog drugog zvjezdanog sustava i slučajno uletjeti u naše susjedstvo.
Većina znanstvenika slaže se da je 3I/ATLAS komet. Ima rep, postaje svjetliji kako se približava Suncu te pokazuje znakove ispuštanja prašine i plina, što su klasične karakteristike kometa.
Prema izračunima astronoma, 3I/ATLAS putuje svemirom brzinom većom od 200.000 kilometara na sat (oko 61 km/s), a brzina mu se povećava kako se približava Suncu. Kreće se hiperboličnom orbitom, što znači da putuje prebrzo da bi ga Sunčeva gravitacija mogla zarobiti.
"Proći će kroz unutarnji Sunčev sustav - između Marsove i Zemljine orbite - a zatim će proletjeti pored Sunca", objasnio je za The Guardian Con Stoitsis, direktor za komete i meteore u Astronomskom društvu Victorije. "Ovaj je na onome što nazivamo hiperboličnom orbitom.
Dakle, nije gravitacijski vezan za Sunce. Putuje prebrzo i stoga će jednostavno izletjeti s druge strane Sunčevog sustava", dodao je. Prema NASA-i, objekt će se Zemlji najviše približiti na udaljenost od oko 270 milijuna kilometara.
Iako je za većinu astronoma 3I/ATLAS uzbudljiv, ali prirodan fenomen, jedan istaknuti znanstvenik poziva na oprez. Profesor Avi Loeb, teoretski astrofizičar sa Sveučilišta Harvard, kroz svoj projekt Galileo istražuje mogućnost da se radi o dokazu izvanzemaljske tehnologije.
U nizu eseja, Loeb je postavio provokativno pitanje - trebaju li znanstvenici razmotriti mogućnost da je objekt zapravo umjetna sonda ili artefakt iz druge civilizacije? U jednom od eseja upitao je "Generira li 3I/ATLAS vlastitu svjetlost?", sugerirajući da njegova svjetlina možda ne potječe od reflektirane Sunčeve svjetlosti, što bi bila karakteristika koju nema nijedan poznati komet.
"Hipoteza o kojoj je riječ je da je nedavni međuzvjezdani posjetitelj našem Sunčevom sustavu, 3I/ATLAS, tehnološki artefakt i, štoviše, posjeduje aktivnu inteligenciju. Ako je to slučaj, tada slijede dvije mogućnosti: prvo, da su njegove namjere potpuno dobroćudne, i drugo, da su zlonamjerne, ili negdje između", napisao je Loeb.
Upozorio je i kako bi posljedice, ako se hipoteza pokaže točnom, "mogle biti potencijalno strašne za čovječanstvo i vjerojatno bi zahtijevale obrambene mjere".
NASA je, međutim, čvrsto odbacila Loebove spekulacije. "Izgleda kao komet. Radi kometne stvari. Vrlo, vrlo snažno nalikuje, na gotovo svaki način, kometima koje poznajemo", rekao je za The Guardian Tom Statler, NASA-in vodeći znanstvenik za mala tijela Sunčevog sustava.
Loeb je kasnije pojasnio svoj stav, priznajući da je "najjednostavnija hipoteza da je 3I/ATLAS komet". Naglasio je da mu je cilj bio izazvati znanstvene pretpostavke, a ne iznositi konačne tvrdnje. "Umjesto toga, zadržimo svoju dječju znatiželju i tražimo dokaze, umjesto da se pretvaramo da smo odrasli u sobi koji unaprijed znaju odgovore", napisao je.
Očekuje se da će se komet najviše približiti Suncu oko 30. listopada, na udaljenost od oko 210 milijuna kilometara, što je tik unutar Marsove orbite. Njegova točna veličina i svojstva još se proučavaju, no NASA predviđa da bi ponovno trebao postati vidljiv zemaljskim teleskopima početkom prosinca, nakon što se pojavi iza Sunca.