Entuzijazam investitora oko argentinskog predsjednika Javiera Mileija još nije donio jeftino financiranje u dolarima za zemlju koja oskudijeva novcem i koja i dalje ne može izdavati obveznice u stranoj valuti na globalnim tržištima unatoč velikoj pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Kronične gospodarske krize nagnale su Argentinu da čak devet puta u svojoj povijesti prekrši obveze prema vjerovnicima, posljednji put tijekom restrukturiranja 2020. godine. Zbog sukoba s investitorima i visokih kamatnih stopa, Argentina se u posljednja dva desetljeća uglavnom nije mogla zaduživati u inozemstvu.
Promjena toga od presudne je važnosti za Mileija, libertarijanskog ekonomista razbarušene kose koji je stekao priznanja zbog saniranja fiskalnog deficita Argentine i obuzdavanja teške inflacije. Bez pristupa tržištima gospodarski rast zemlje bit će sputan i neće moći vratiti 57 milijardi dolara koje duguje MMF-u.
"Mileiju je potreban nesmetan pristup tržištima da bi njegov program bio održiv. Ali da bi dobio pristup, mora dokazati da je program održiv, a investitori i dalje imaju sumnje", rekao je Gabriel Caamaño, ekonomist financijskog savjetovališta Outlier iz Buenos Airesa.
Iako su argentinske državne obveznice dobile na vrijednosti nakon Mileijeva izbora 2023. godine, implicirani troškovi zaduživanja i dalje su znatno iznad razine koju bi većina zemalja u razvoju bila spremna platiti.
Kamata, odnosno razlika u odnosu na američke državne obveznice koju investitori zahtijevaju za držanje argentinskog duga u dolarima, trenutačno iznosi 7,71 postotnih bodova, što je pad s više od 20 bodova za vrijeme prethodne lijevo orijentirane peronističke vlade.
Investitore proganja sjećanje na slavodobitni povratak Argentine na tržišta kapitala 2016. godine pod konzervativnim predsjednikom Mauricijem Macrijem. Kada su Macrijeve reforme zapele, Argentina je 2018. upala u tržišnu krizu, što je pokrenulo najveći paket pomoći MMF-a u povijesti, povratak peronista na vlast 2019. i znatne gubitke za investitore.
Mileijev ministar gospodarstva Luis Caputo bio je također i Macrijev ministar financija. Ovaj bivši broker s Wall Streeta, omogućio povratak Argentine na financijska tržišta 2016. godine, namirivši vjerovnike iz rekordnog državnog bankrota iz 2001. godine.
Godine 2017. prodao je obveznice na 100 godina koja je postala simbol zapanjujuće rehabilitacije argentinske reputacije. No potom je uslijedila kriza pod Macrijem, a ta je obveznica restrukturirana 2020. godine.
U travnju ove godine Caputo je osigurao novi zajam od 20 milijardi dolara od MMF-a kako bi pomogao Mileiju u ublažavanju strogih deviznih kontrola, zajedno s dodatnih 22 milijarde dolara od drugih multilateralnih zajmodavaca.
Također je dogovorio tri milijarde dolara u repo ugovorima s međunarodnim bankama i izdao obveznice u iznosu od 1,5 milijardi dolara u pesosima na koje su strani investitori mogli upisati u američkim dolarima.
No Milei i dalje ne može pristupiti međunarodnim tržištima u dolarima, kako to mnoge vlade rade radi zaduživanja ili refinanciranja postojećih dugova. Caputo je prošle godine za Financial Times rekao da bi se pristup mogao ostvariti na vrijeme kako bi se refinancirale glavnice koje su dospjele u srpnju.
Jedan od razloga zbog kojih investitori i dalje sumnjaju u sposobnost Argentine da servisira svoje dugove jest njezin neuspjeh da obnovi devizne rezerve. MMF je prošlog tjedna izjavio da je Argentina propustila ispuniti ciljeve za obnavljanje rezervi, koje su krajem srpnja bile u minusu 6,4 milijarde dolara kada se uračunaju obveze.
Akumulaciju rezervi usporila je Mileijeva politika tečaja, koja je preusmjerila milijarde iz središnje banke kako bi se poduprla nacionalna valuta u pokušaju suzbijanja inflacije i zadovoljavanja birača. Buenos Aires je također bio prisiljen žrtvovati rezerve kako bi otplatio dugove.
Slabe cijene argentinskih najvažnijih poljoprivrednih i energetskih izvoznih proizvoda dodatno su smanjile dostupnu količinu dolara. No analitičari tvrde da je najveći rizični čimbenik za potencijalne investitore politika. Prethodni planovi stabilizacije propali su kad su vlade izgubile podršku za nepopularna smanjenja potrošnje.
U posljednjim tjednima oporbeni zastupnici odobrili su nekoliko povećanja potrošnje koja ugrožavaju Mileijev cilj uravnoteženja proračuna. Nada za Mileija je da će njegova koalicija La Libertad Avanza dobro proći na listopadskim izborima, čime bi se takvi fiskalni rizici ograničili.
Istraživanja pokazuju da bi koalicija mogla osvojiti čak 40 posto glasova, čime bi se značajno povećala Mileijeva parlamentarna manjina. Takva bi pobjeda umirila investitore i smanjila razliku u kamatama na argentinske globalne obveznice na manje od 6 postotnih bodova iznad američkih državnih obveznica, rekao je Nicolás Dujovne, koji je bio ministar gospodarstva u Macrijevu kabinetu.
"Postoji dobra šansa da će, ako vlada dobro prođe na izborima, razlike pasti i da će moći početi refinancirati dugove. Tada ulazimo u krug pozitivne spirale gdje se rezerve akumuliraju, a Argentina postaje privlačnija za ulaganja", rekao je Dujovne.
Ipak, mjeseci nakon izbora mogli bi biti jednako ključni jer će se povećati pritisak na Mileija da provede strukturne reforme, uključujući one vezane uz radno zakonodavstvo, kao i mjere za poticanje konkurentnosti izvoza koja je oslabila zbog jačeg nacionalne valute.