MILANOVIĆEV savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić gostovao je u N1 studiju uživo, u kojem je komentirao porast cijena nakon uvođenja eura.
"Mi još čekamo 1. veljače kad ćemo dobiti izvještaj o cijenama. S jedne strane možemo očekivati da će se cijene usporiti, a s druge strane možemo možda očekivati da su se cijene ubrzale jer smo u uvjetima galopirajuće inflacije. 1.2. je jedini trenutak u kojem ćemo znati što se točno događa", rekao je Mačkić.
Navodi kako njega prvo zanima neopravdano povećanje cijena, a drugo što se točno radilo prošle godine.
"Ovo je sve teatar"
"Je li u Zakonu u konverziji donesena i jedna odredba na koju se može pozvati Državni inspektorat? Imali su cijelu godinu za pripremu. Što su radili? O ovim Vladama znamo da uvijek kasne i uvijek pokušavaju upravljati ekonomijom kako bi upravljali dojmom", rekao je te dodao: "Možemo vidjeti što se događa s cijenom usluga, riječ je o dobrima koja nisu međunarodno usporediva. U ovom trenutku se diže histerija, panika, a nemaju podatke. Ovo je sve zaista teatar, diže se halabuka, oni se ponašaju kao deus ex machina koji će doći i odgovoriti na sva pitanja. Prava su pitanja što su oni radili, ovo je sve teatar i svodi se na nevjerodostojnost."
"Prvo, Hrvatska nije Jugoslavija da skupljate cijene i uspoređujete ih, druga stvar je to, da bi se upravljalo ekonomijom, ekonomskim agentima trebaju se postaviti smjernice. Ako ne postavljate pravila igre, čemu onda to čuđenje. Nismo li mi uvodili PDV 1998.? Nisu li se tad pratile cijene prije ili poslije uvođenja, zašto se to sad ne radi?" upitao je savjetnik.
"Mi sad pričamo o tome da su se trebale uvesti liste, pa jesu, ali prošle godine. Ako odgovorno upravljate ekonomijom, a ne samo dojmom, onda ćete pratiti cijene prije i nakon i na temelju toga ako ste u nekom zakonskom okviru primijetili neke nepoštene prakse, reagirat ćete. Ovo sad me podsjeća na hajku na poduzetnike, kao što je prije bila hajka na zaposlenike u javnoj upravi", rekao je pa dodao: "Pogledajte kako izgleda naša inflacija, ključne su nam hrana i piće, transport, stanovanje i režije i već smo tu debelo iznad 50 posto, ali nama su uz to porasle i usluge frizera, to nije u ovim glavnim ponderima."
"Percepcija je uvijek veća od stvarne stope inflacije"
Mačkić navodi kako je uvijek percepcija veća od stvarne stope inflacije.
"Ona kao brojka ne predstavlja nikog od nas, ona je bliža 10 posto najbogatijih članova našeg društva. Pravo je pitanje je li to zaista tako jak utjecaj na našu stopu inflacije i što se pokušava napraviti? Ovo je sve toliko nevjerodostojno. Ako se pozivate na Zakon o zaštiti potrošača, treba se upitati je li inflacija počela 1.1.2023. ili se družimo s njom već neki period? To nije umjerena inflacija nego je galopirajuća.
Nije da to nismo mogli primijetiti da se događa unazad 6 mjeseci, zašto onda sad? Pa uveo se euro. Svaki singularni šok koji je zadesio Hrvatsku predstavlja noćnu moru za ovu Vladu, ako je to slučaj, hajdemo o tome pričati. Što to radi taj opjevani Državni inspektorat? Ne treba čekati da premijer digne slušalicu i počne prijetiti agentima, pa tako ne funkcionira normalna država", rekao je.
"Ekonomski savjet je prije ljeta izašao s konstruktivnim savjetom"
Mačkić navodi kako pretpostavlja da će poduzetnici koji su dizali cijene sigurno dostaviti svoje razloge.
"Potrošači su na neka dobra osjetljiviji, a neka će kupovati bez obzira ne cijenu. Vlada nije trebala dizati paniku i govoriti da su poduzetnici kao radnici u javnom sektoru, najveći neprijatelji u društvu, to je prva stvar. Nije vaša pozicija ako vodite državu da stvarate histeriju.
Poanta tržišne ekonomije je da će moj glas kao potrošača utjecati na vašu odluku. Neka dobra moram kupiti, ali ne moram piti kavu u određenom kafiću. Ako je Vlada donijela subvencije, Vlada ih može i ukinuti, ali čemu se onda čuditi ako poduzetnici preliju rast troškova opet na nas. Ako je Vlada donijela poticaje, zašto nije radila evaluaciju? To nije radila i sad je", kazao je.
Mačkić objašnjava kako je Ekonomski savjet još prije ljeta izašao s konstruktivnim savjetom, "klasificirali smo 4 skupine, pa neka se fokusiraju na to".
"Ako ste već išli tako široko, onda ste trebali ići s nečim drugim, a to je kontrola. Prednost koje nam je donijelo članstvo u eurozoni je to da su nam porasli kreditni rejtinzi za 2 stupnja. Jedna agencija je to objavila, a mi nakon godinu dana na press konferenciji to objavljujemo", zaključio je.