PREDSJEDNICI Slovenije i Hrvatske Borut Pahor i Zoran Milanović svečano su jutros u Ljubljani otkrili spomen-bistu hrvatskom preporoditelju Ljudevitu Gaju.
Inicijativa za postavljanje spomenika povijesnoj ličnosti koja simbolizira dugotrajne veze dvaju naroda stigla je od hrvatskih društava u Sloveniji, a podržale su je gradske vlasti Ljubljane
Bista, rad akademskog kipara Marjana Mirta, postavljena je u ljubljanskom Sjevernom parku, među spomenicima posvećenim drugim svjetskim književnicima.
"Ovo je divna gesta kojom slavimo suradnju, suživot i dobrosusjedstvo", kazao je Pahor.
"Hrvatska nema boljeg prijatelja"
Predsjednik Milanović kazao je da Hrvatska nema boljeg susjeda od Slovenije.
"Bio bih sretan kad bismo i s ostalim susjedima imali takve odnose kao sa Slovenijom", kazao je.
Dodao je da su dvije države manje-više riješile sva pitanja, a za Gaja je kazao da simbolizira sve ono europsko u Hrvatskoj.
Milanović i Pahor popodne će u Zagrebu svečano otkriti spomenik Francu Prešernu, pjesniku i Gajevom suvremeniku, što je slična gesta čiji su inicijatori pripadnici slovenske manjine u Hrvatskoj.
Bohoričica i gajica
Gajeva Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, objavljena u Budimu 1830. godine, označava početak narodnog preporodnog pokreta u Hrvatskoj u prvoj polovici 19. stoljeća.
Istaknuti hrvatski jezikoslovac, književnik i političar usvojio je načelo da svaki glas mora biti bilježen jednim znakom, a pravopisna osnova koju je predložio trebala je hrvatsku književnost objediniti i približiti je ostalim slavenskim narodima, osobito onima koji pišu latinicom.
Premda ilirski pokret u Hrvatskoj među Slovencima nije imao mnogo poklonika, Gajeva pravopisna reforma s upotrebom slova opremljenih dijakritičkim znakovima u slovenskim je zemljama već sredinom 19. stoljeća prevladala u upotrebi u tisku i u književnosti.
Slovenci i danas pišu verzijom gajice
U svojim kasnijim radovima prihvatio ju je i najveći slovenski pjesnik France Prešern, autor pjesme Zdravica koja je uglazbljena kao današnja himna Republike Slovenije, premda je sam bio protivnik političkih ideja hrvatskih iliraca.
Slovenci tako i danas pišu svojom verzijom gajice, abecedom koja za razliku od hrvatske nema 30, nego 25 slova.
Prve knjige na svom jeziku Slovenci su dobili u 16. stoljeću, a tiskao ih je najprije njemačkim gotičkim slovima Primož Trubar.
No nakon toga i do konačne afirmacije gajice u slovenskoj književnosti uglavnom je dominirala bohoričica, nazvana prema protestantskom piscu, jezikoslovcu i gramatičaru Adamu Bohoriču, kojom su pravila za označavanje pojedinih glasova u slovenskom jeziku uglavnom slijedila njemačku ortografiju.