VLADA bi sa sjednice u petak saboru trebala uputiti prijedlog proračuna za 2019. godinu kao i prijedlog tehničkog rebalansa za ovu godinu, a pred ministrima će se prema najavama naći i konačni prijedlozi izmjena devet poreznih zakona.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će se na sjednici vlade krajem tjedna naći prijedlog proračuna za 2019., s projekcijama za 2020. i 2021.
Projekcija proračuna za iduću godinu temeljena je na stopi rasta BDP-a od 2,9 posto.
Proračun za iduću godinu
"Što se samih projekcija za iduću godinu tiče, proračun je baziran na stopi rasta od 2,9 posto. Mislim da smo na tragu velike većine analitičara, bilo domaćih, bilo inozemnih, uzevši u obzir sve elemente s kojima u ovom trenutku raspolažemo, po pitanju objavljenih makroekonomskih podataka, a isto tako i nekih naših očekivanja", kazao je Marić novinarima na marginama 26. tradicionalnog savjetovanja ekonomista u Opatiji.
Inače, u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, koje je donijela početkom kolovoza, vlada je projicirala rast BDP-a u 2019. na 2,7 posto, nakon ovogodišnjih planiranih 2,8 posto.
Očekuje se da će se prijedlog proračuna za iduću godinu kretati u okviru projekcija iz smjernica, a u tom su dokumentu prihodi proračuna u 2019. godini planirani na razini 134,2 milijarde kuna, a rashodi na oko 139 milijardi kuna.
Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto. Zahvaljujući nastavku fiskalne konsolidacije, udjel javnog duga u BDP-u trebao bi u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto, predviđaju smjernice.
Ministar Marić najavio je da će na vladi, uz prijedlog proračuna za iduću godinu, ići i tehnički rebalans proračuna za ovu godinu. Objasnio je to nešto boljim prikupljanjem prihoda i preraspodjelama na rashodovnoj strani, pri čemu je upozorio i na efekt državnih jamstava Uljaniku.
"Što se tiče ovogodišnjeg proračuna javnih financija, imat ćemo i veliki efekt protestiranih jamstava po pitanju Uljanika", rekao je Marić u srijedu.
Protestirana jamstva za Uljanik grupu, po njegovim riječima, do kraja godine mogu generirati trošak za državu i do 3,5 milijardi kuna.
Marić: Zbog Uljanika možda neće biti viška u proračunu
"Da nema situacije s Uljanikom, već sad bih vam bez ustručavanja rekao da ćemo ponovno imati višak u proračunu za 2018. godinu. S obzirom na Uljanik to ne mogu reći - moramo čekati kraj godine, ali mogu sa sigurnošću reći da će se, unatoč situaciji s Uljanikom i činjenici da ćemo morati za ovu godinu proknjižiti u statistiku javnog duga više od 3 milijarde kuna, javni dug kao postotak u BDP-u nastaviti smanjivati", poručio je Marić.
Marić je najavio da će se u petak na sjednici vlade naći i paket izmjena poreznih zakona, koji su prošli prvo čitanje u saboru, a sada su spremni za drugo.
Krajem rujna u saboru je u prvom čitanju raspravljen vladin prijedlog porezne reforme, odnosno paket izmjena i dopuna devet zakona kojima se reguliraju porezi.
U tom paketu su izmjene zakona o PDV-u kojima se od početka iduće godine planira sniženom stopom od 13 posto oporezivati i svježe meso, ribu, voće i povrće i dječje pelene. Tu su i izmjene zakona o porezu na dohodak kojima bi se proširila porezna osnovica za primjenu porezne stope od 24 posto, i to sa 17.500 kuna na 30.000 kuna mjesečne plaće, pa bi se stopom od 36 posto oporezivale mjesečne plaće iznad 30.000 kuna.
Paket poreznih zakona uključuje i izmjene zakona o porezu na promet nekretninama, čime bi stopa tog poreza od početka iduće godine bila snižena s 4 na 3 posto, kao i izmjene zakona o porezu na dobit, trošarinama i fiskalizaciji, općeg poreznog zakona, itd.
To je treći krug poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme koja je započela s primjenom početkom 2017. godine. U trećem krugu se od početka iduće godine planira rasteretiti građane i poduzetnike za 2,7 milijardi kuna.