U prvom polugodištu 2025. godine opći proračun je prema nacionalnoj metodologiji bio u manjku od dvije milijarde eura, ili 2.2 posto BDP-a, rekao je danas potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, predstavljajući polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.
Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 1.9 milijardi eura ili 2.1 posto BDP-a, a izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 139.4 milijuna eura ili 0.2 posto BDP-a dok su jedinice lokalne i područne samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile manjak od 211 milijuna eura.
Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu prošle godine iznosili su 15 milijardi eura, što je sedam posto više nego u prvih šest mjeseci 2023. godine. Porezni prihodi pritom su porasli za 5.1 posto, na 8.5 milijardi eura.
Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje ostvareni su u iznosu od 2.8 milijardi eura, uz međugodišnje povećanje od 19.2 posto. Rashodi za mirovine iznosili su 4.3 milijarde eura ili 11.2 posto više na međugodišnjoj razini, prvenstveno zbog usklađivanja mirovina.
Primorac je predstavio i set zakonskih prijedloga kojima se domaće zakonodavstvo u području gospodarstva i financija usklađuje s odredbama direktive o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki za centralizirani pristup (European Single Access Point ili skraćeno ESAP).
Cilj je centralizacija, digitalizacija i standardizacija pristupa svim informacijama važnim za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, rekao je Primorac.
Objasnio je da su trenutačno te informacije raspršene, objavljuju se na različitim platformama i u neujednačenim formatima, što otežava pristup ulagačima, nadzornim tijelima i zainteresiranoj javnosti.
ESAP uvodi jedinstvenu, javno dostupnu i besplatnu pristupnu točku za sve već objavljene podatke, omogućuje njihovu usporedivost i povećava transparentnost tržišta kapitala, pri čemu ne uvodi nikakve dodatne obveze za poduzetnike, rekao je ministar.
ESAP će se uvoditi postupno i to u tri faze: od srpnja 2026., siječnja 2028. i siječnja 2030. godine, s time da se u svakoj fazi proširuje obuhvat podataka i propisa.
Države članice moraju odrediti nacionalno tijelo za zaprimanje, tehničku provjeru i prosljeđivanje podataka u ESAP. U Hrvatskoj tu ulogu preuzima Hanfa.