SIVA ekonomija u Njemačkoj sve je veća, a kombinacija socijalne pomoći i rada na crno postaje uhodani model preživljavanja, piše DW.
U Njemačkoj rapidno raste siva ekonomija, samo prošle godine njezin je udio premašio 480 milijardi eura, a očekuje se daljnji rast i u 2025. godini. Uz pad privrede, sve više ljudi okreće se radu na crno, često kombinirajući socijalnu pomoć i neprijavljeni posao. Njemačka vlada priprema protumjere, a stručnjaci upozoravaju da je riječ o sustavnom problemu.
Njemačka već godinama bilježi gospodarski pad, a predviđanja za 2025. govore o minimalnom rastu. Istodobno, prema riječima ekonomista Friedricha Schneidera sa Sveučilišta u Linzu, udio sive ekonomije dosegnuo je čak 482 milijarde eura, najviše u zadnjih deset godina.
"To su gospodarske aktivnosti koje su legalne, poput popravka automobila ili čišćenja, ali se obavljaju mimo države, bez plaćanja poreza i socijalnih doprinosa", objasnio je Schneider.
Za 2025. godinu prognozira se daljnji rast sive ekonomije na 511 milijardi eura, što bi bio porast od više od šest posto. Schneider napominje da su glavni uzroci širenja sive ekonomije osjećaj da građani plaćaju previsoke poreze te nezadovoljstvo javnim uslugama. "Ako građani osjećaju da za novac koji plaćaju ne dobivaju odgovarajuću uslugu od države, tada opada njihov porezni moral", rekao je.
Dodaje da ga ne čudi što ljudi biraju rad na crno. "To je porezna pobuna malog čovjeka", rekao je Schneider i objasnio da se često radi o sitnim poslovima, poput privatnih instrukcija ili popločavanja kupaonice.
Nakon povećanja socijalne pomoći u siječnju 2024., sve je više slučajeva u kojima ljudi napuštaju legalne, niskoplaćene poslove i prelaze na neprijavljeni rad. "Oko 88.000 do 100.000 ljudi napustilo je svoje poslove s kraćim radnim vremenom", naveo je Schneider, upozorivši da su to radna mjesta koja inače nedostaju tržištu.
Ministrica rada Bärbel Bas najavila je gotovo 52 milijarde eura za socijalna davanja u 2025., a priznala je i da postoji problem zlouporabe sustava. "Riječ je o mafijaškim strukturama", izjavila je Bas, govoreći o slučajevima u kojima kriminalne mreže dovode ljude iz inozemstva, zapošljavaju ih na crno i istodobno im omogućuju primanje socijalne pomoći.
Savjetnik Markus Karbaum, koji u Berlinu pomaže korisnicima socijalne pomoći pronaći posao, često svjedoči tzv. "privatnom modelu kombinirane zarade". "Postoje poslodavci koji zaposlenicima nude premalo sati da bi od toga mogli živjeti", rekao je Karbaum.
Model se sastoji od tri izvora prihoda,a to su mini-posao, dodatna zarada na crno i socijalna pomoć. Sve to često dolazi uz tihi poticaj samog poslodavca: "Ono novca koji ti još nedostaje, traži od države", rekao je Karbaum, dodajući da je to postalo gotovo sustavna praksa.
Karbaum upozorava da ljudi nerijetko smatraju da na sve to imaju pravo. "Imam pravo na socijalnu pomoć. Nemojte mi to pravo sada oduzimati", prenio je stav koji često čuje na terenu.
Upoznao je korisnike koji voze skupe automobile, imaju najnovije mobitele i svake godine putuju na odmor. "Riječ je o pojedinačnim slučajevima, ne o većini", naglasio je, ali dodao da su takvi primjeri pokazatelj strukturne prijevare.
Vlada planira pojačanu suradnju između zavoda za zapošljavanje i carinske uprave, kako bi se suzbile prijevare i rad na crno. "Ako imamo snažan gospodarski rast, rad na crno opada", zaključio je Schneider, ističući da je ekonomska stabilnost najbolji lijek protiv sive ekonomije.