Upravni sud u Zagrebu donio je nepravomoćnu presudu u oglednom sporu koji se odnosi na pravo na inkluzivni dodatak za osobe koje su preminule nakon podnošenja zahtjeva, ali prije nego što im je sustav socijalne skrbi izdao rješenje.
Prema presudi, sustav će morati nastaviti postupak za sve takve slučajeve, a procjenjuje se da ih je oko 15.000. Ako se postumno utvrdi da je preminula osoba imala pravo na dodatak, država će njezinim nasljednicima morati isplatiti sve iznose od dana podnošenja zahtjeva do smrti podnositelja, piše Jutarnji list.
Ova odluka predstavlja novi ozbiljan udarac za resornog ministra Marina Piletića, kojemu je Ustavni sud prije nepuna dva mjeseca srušio i ključne odredbe Zakona o osobnoj asistenciji.
Istovremeno, to je velika, iako zasad nepravomoćna, pobjeda za nasljednike preminulih koji su mjesecima, a neki i duže od godinu dana, čekali rješenje koje je Hrvatski zavod za socijalni rad (HZSR) po zakonu morao donijeti u roku od 15 dana.
Preminule osobe, mahom onkološki bolesnici u terminalnoj fazi bolesti kojima je inkluzivni dodatak trebao osigurati dostojanstven kraj života, nisu ga dočekale isključivo zbog propusta sustava.
Taj isti sustav bi odmah nakon smrti podnositelja obustavljao postupak, ne utvrđujući je li osoba uopće imala pravo na dodatak, čime je nasljednicima u potpunosti nijekao pravo na isplatu zaostataka. Sud je ocijenio da sustav socijalne skrbi na taj način izvlači korist iz vlastitog nepoštivanja propisa.
Upravnom sudu u Zagrebu do sredine siječnja stiglo je 226 tužbi vezanih za inkluzivni dodatak, a dio se odnosio upravo na slučajeve preminulih podnositelja. Zbog velikog broja tužbi s istom pravnom i činjeničnom osnovom, Sud je odlučio provesti takozvani ogledni predmet, dok su ostali postupci privremeno zaustavljeni.
Ti će se sporovi nastaviti nakon što odluka u oglednom predmetu postane pravomoćna. Zasad je donesena prvostupanjska presuda, a Ministarstvo socijalne politike ima pravo na žalbu.
U konkretnom slučaju, sud je odlučivao o tužbi Đ. Đ., supruge i nasljednice preminulog L. Đ. Ona je tražila poništenje rješenja Ministarstva kojim je obustavljen postupak za utvrđivanje prava na inkluzivni dodatak njezina supruga nakon njegove smrti.
Presudom suca Tomislava Krušlina, predsjednika Upravnog suda u Zagrebu, tužiteljici je dano za pravo, sporno rješenje je poništeno, a Ministarstvo joj mora nadoknaditi i 625 eura sudskih troškova.
U obrazloženju se navodi kako je nesporno da je L. Đ. uredno podnio zahtjev 24. srpnja 2024., no HZSR nije donio odluku ni u zakonskom roku od 15 dana, ni u mjesecima koji su uslijedili. L. Đ. je preminuo 2025. godine, nakon čega je HZSR obustavio postupak.
Njegova supruga žalila se Ministarstvu, tražeći nastavak postupka kako bi se utvrdilo je li njezin suprug imao pravo na dodatak te da joj se, u tom slučaju, isplate zaostaci. Žalba joj je odbijena.
Supruga se potom obratila sudu. U tužbi je ukazala na zaključak Visokog upravnog suda iz 2011. godine, prema kojem se postupak o osobnom pravu može nastaviti i nakon smrti stranke ako zahtjev uključuje i neostvareno imovinsko potraživanje. Kao primjeri takvih prava navedeni su mirovina, doplatak za njegu i pomoć te osobna invalidnina, koju je naslijedio inkluzivni dodatak.
Također, istaknula je da se vještačenja uglavnom provode na temelju medicinske dokumentacije, pa smrt osobe nije prepreka za nastavak postupka.
Ministarstvo je u odgovoru na tužbu ponovilo argumente da se spomenuti zaključak ne može primijeniti u sustavu socijalne skrbi te da se stranka mogla žaliti zbog šutnje administracije, što nije učinila. Sud nije prihvatio nijedan od tih argumenata.
"Suprotno navodima tuženika, sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu koji, iako se odnosi na pravo strogo osobne naravi, u sebi sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, zbog čega se postupak može nastaviti s nasljednicima preminule stranke", stoji u presudi.
Sud pojašnjava da stranka koja ispunjava uvjete može očekivati da će joj pravo biti priznato od dana podnošenja zahtjeva. Prekid postupka zbog smrti onemogućio bi isplatu iznosa na koje je osoba imala pravo za života.
"U slučaju obustave postupka uslijed smrti stranke, a koja je nastupila nakon proteka zakonskog roka, što je slučaj s prednikom tužiteljice, javnopravno tijelo izvodi korist od vlastitog nepoštivanja propisa", ističe sud.
U presudi se podsjeća i da je iz novog Zakona o socijalnoj skrbi izbačena odredba koja je izričito nalagala obustavu postupka u slučaju smrti, što, prema sudu, govori o namjeri zakonodavca da se ta praksa promijeni.
Sud je kao neprimjeren ocijenio i argument Ministarstva da se supruga mogla žaliti zbog šutnje administracije. "Javnopravno tijelo ima na zakonu utemeljenu obvezu da u roku donese odluku... i ta obveza ne ovisi o korištenju pravnih sredstava zbog šutnje uprave.
Navedeno je posebno važno u sferi prava iz sustava socijalne skrbi... gdje se kao podnositelji javljaju, u pravilu, pravno neuke osobe narušenog zdravstvenog stanja", zaključio je sudac Krušlin, naloživši nastavak postupka.
Odluku o inkluzivnom dodatku u Hrvatskoj još uvijek čeka više od 100.000 osoba. Riječ je o temeljnom novčanom pravu za osobe s invaliditetom i najtežim kroničnim bolestima, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura mjesečno, ovisno o potrebama korisnika.