IVAN Pernar, nekadašnji čelnik Živog zida, nedavno se pohvalio na Facebooku da je dobio dijete i da ga neće cijepiti. Izjave o odbijanju cijepljenja i protivljenju cjepivima izrazito su opasne, tvrde brojni liječnici i stručnjaci koji pozivaju roditelje da cijepe svoju djecu.
Poznati epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Bernard Kaić naglašava koliko je važno cijepiti djecu kako bi se stvorio kolektivni imunitet te kako djeca i odrasli ne bi obolijevali od raznih zaraznih bolesti.
"Važno je da se dijete cijepi da ne oboli, ali važno je i zbog kasnije dobi jer većina cjepiva pruža trajnu zaštitu, a s druge strane moraju cijepiti vlastito dijete da ga zaštite i da se održi kolektivni imunitet u koji neki ne vjeruju. Naime, ako je visok kolektivni imunitet, onda nema uzročnika bolesti i nema se otkud oboljeti. Tako već godinama nemamo rubelu, a davno smo eliminirali dječju paralizu i difteriju. Krajnji cilj je iskorijeniti određene bolesti", tvrdi dr. Kaić.
Ove godine 25 zaraženih ospicama
Kaže kako se neki ljudi boje nuspojava cijepljenja jer se o njima jako puno piše, odnosno s cjepivima se povezuju štetni događaji koji zapravo nisu nuspojave cjepiva.
"Tako se govori o nuspojavama cjepiva i da ona uzrokuju autizam i multiplu sklerozu, pa autoimune bolesti tipa dijabetes, međutim, nema nikakve povezanosti između ovih bolesti i cjepiva, što je dokazala znanost", rekao nam je dr. Kaić.
I dok smo lani imali epidemiju ospica u Dubrovniku, ove godine, kaže, situacija se popravlja.
"Ove godine je mirno iako smo imali nekoliko zaraženih od ospica u Splitu i Slavonskom Brodu. Također, prošli tjedan smo imali dijete koje je friško oboljelo od ospica, ono je došlo u Dubrovnik iz susjedne BiH. Sveukupno smo ove godine imali 25 oboljelih od ospica u Splitsko-dalmatinskoj i Brodsko-posavskoj županiji, no nemamo neko veliko grupiranje kao lani i preklani", rekao nam je dr. Kaić.
Kaže i kako se trend opadanja cijepnih obuhvata prekinuo pa se u 2018. cijepilo više djece nego u 2017.
"U 2018. su se podigli cijepni obuhvati, osim u Osječko-baranjskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Recimo za cjepivo 6 u 1 prosjek cijepnog obuhvata je 93 posto, a u Primorsko-goranskoj županiji je 88 posto. Što se tiče nuspojava cijepljenja, češće su one blage poput kratkotrajne natečenosti ili pojave crvenila te blago povišene temperature. Teže nuspojave poput neutješnog plača javljaju se u jednom na 1000 slučajeva, a najteže kao neka upala mozga u jednom na 100.000 slučajeva, dok se anafilaktička reakcija javlja kod jednog na milijun slučajeva", rekao nam je dr. Kaić.
"Prekid negativnog trenda i porast cijepnih obuhvata u 2018. godini su dobar znak"
Kako je naveo, u 2018. godini zaustavljen je pad cijepnih obuhvata koji su uočavali od 2011. do 2017. godine. Najveći porast obuhvata uočen je kod primarnog MPR cijepljenja (s 89% na 93,2%).
"Na temelju izvješća u 2018. (za 2019. se radi iduće godine) možemo zaključiti da je zbog kontinuiranog pada cijepnih obuhvata u razdoblju od 2011. do 2017. godine ugrožena razina kolektivnog imuniteta, prvenstveno kod djece predškolske dobi u Hrvatskoj. Međutim, prekid negativnog trenda i porast cijepnih obuhvata u 2018. godini su dobar znak i ako obuhvati nastave rasti, moguće je da izbjegnemo epidemije bolesti protiv kojih se cijepi, što nam je ozbiljno prijetilo zadnjih godina", rekao je dr. Kaić.
Pedijatrica iz Doma zdravlja Metković, dr. Ksenija Kaleb u razgovoru za Index rekla je da bolesti protiv kojih se djeca cijepe još uvijek nisu nestale te da one jednostavno miruju jer je dovoljan broj ljudi procijepljen.
"Ali kad ne bismo cijepili djecu, kad bi broj necijepljenih porastao, kako za koju bolest, za ospice je dovoljno pet posto necijepljenih da bude epidemija, za difteriju 15 posto, sve bi se bolesti vratile, a onda u epidemiji mogu oboljeti i cijepljeni jer nije svatko razvio dovoljnu otpornost, ali cijepljeni će proći puno lakše i s manje izraženom kliničkom slikom", rekla je dr. Kaleb.
Ističe kako su cjepiva najveće dostignuće medicine te da je problem u tome što današnji mladi roditelji koji odbijaju cijepiti djecu, nisu svjesni opasnosti u koju dovode svoju djecu ako ih ne cijepe.
"60-ih godina u Hrvatskoj je od ospica oboljelo 20-ak tisuća djece"
"Danas ljudi ne znaju kako neke bolesti izgledaju, ja sam ospice vidjela, ne znam jesu li ostali, vidjela sam dijete koje je umrlo od ospica. Bilo je primljeno u KBC Split i umrlo je 10 godina nakon zaraze ospicama. Naime, kad je dijete bilo u dobi od svega par mjeseci (a protiv ospica se cijepi s godinu dana), infekcija je blago prošla, no 10 godina nakon preboljele infekcije dijete je umrlo u roku od pola godine jer se utvrdilo da se virus ospica trajno nastanio u mozgu i više mu nije bilo spasa. Virus se aktivirao 10 godina kasnije i to se zove subakutni sklerozirajući panencefalitis, a po knjigama, od njega će oboljeti jedno na 2 do 3 tisuće oboljelih od ospica i od toga se neminovno umire", upozorila je dr. Kaleb.
Kaže kako je 60-ih godina, dok još nije bilo uvedeno cjepivo, u Hrvatskoj od ospica oboljelo 20-ak tisuća djece.
"Naši mladi roditelji to nikad nisu vidjeli i ne mogu zamisliti kako to izgleda, nemaju pojma koliko dobro čine cijepljenjem, jednostavnim postupkom trajno stvaraju imunitet za bolest od koje se umire. Tako je prije par godina dječak u Španjolskoj obolio od difterije, bolesti koja se danas kod nas ne pojavljuje zahvaljujući cijepljenju. Od te se bolesti stvaraju naslage na grkljanu dok god se dijete ne uguši. Tko nam garantira da se u Hrvatskoj opet neće vratiti difterija ili dječja paraliza ako se ljudi povedu za tim da ne cijepe djecu", rekla nam je dr. Kaleb.
Navodi kako je u Hrvatskoj najveći problem s ospicama, no iz svog iskustva primjećuje da je osjetno porastao broj onih koji žele cijepiti djecu.
Velik pomak se, navodi, vidi i u tome što se gotovo svi njeni pacijenti žele cijepiti novim cjepivom koje je uvedeno protiv pneumokoka.
"To je cjepivo zaštita protiv gnojnih upala koje uzrokuje streptokok pneumonije, a kod male djece uzrokuje invazivni oblik upale koji dovodi do upale pluća, uha ili mozga, a otporan je na masu antibiotika", rekla nam je dr. Kaleb.