Nekoliko dana nakon što su ukrajinske postrojbe iznenada zauzele dio ruske regije Kursk, predsjednik Vladimir Putin rekao je ruskim obrambenim dužnosnicima da je njihov glavni cilj odbiti invaziju. Šest mjeseci poslije oni to još uvijek pokušavaju.
Rusi su danas objavili da su Ukrajinci pokrenuli novu ofenzivu u Kursku. Prema ruskim vojnim blogerima, ukrajinske snage navodno su napale jugoistočno od Sudže, napredujući prema naseljima Fanasejevka i Ulanok.
Tijekom šest mjeseci od početka operacije ukrajinske vojske u Kurskoj oblasti Ruske Federacije, ukupni gubici ruske vojske iznosili su oko 40.000 ljudi, uključujući više od 16.000 poginulih, tvrdi Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine.
Rusija je također, kako piše Ukrinform, bila prisiljena zatražiti pomoć od Sjeverne Koreje, koja je poslala 12.000 svojih vojnika u Kursku oblast. "Ukupni gubici sjevernokorejskog kontingenta iznosili su oko 4000 ljudi. Od tri nominalne sjevernokorejske brigade, jedna je potpuno uništena, dok su druge dvije izgubile borbenu sposobnost. Zbog toga su sjevernokorejske jedinice povučene s bojišnice," navodi se u priopćenju. Prema navodima ukrajinskih i zapadnih obavještajnih službi, Sjevernokorejski vojnici tjednima nisu viđeni na bojištima u Kursku.
Kursk će biti ključan za pregovore
Putinov neuspjeh da istjera ukrajinsku vojsku s ruskog teritorija mogao bi dobiti na značaju dok američki predsjednik Donald Trump pokušava dogovoriti okončanje rata. Dok ruske trupe nastavljaju napredovati na bojištu u istočnoj Ukrajini, Kijev ima pregovarački adut, zahvaljujući prodoru u Kursk, za potencijalnu razmjenu teritorija u eventualnim pregovorima, piše Bloomberg.
Prva okupacija ruskog teritorija koju je izvršila neka strana vojska nakon Drugog svjetskog rata osobni je neuspjeh za Putina, koji kod kuće njeguje imidž snažnog vladara koji brani interese nacije. Kremlj je nastojao umanjiti krizu otkako su ukrajinske snage prešle granicu 6. kolovoza prošle godine i brzo zauzele čak 1250 četvornih kilometara teritorija, uključujući grad Sudžu i desetke sela.
Ruske postrojbe u međuvremenu su vratile samo oko polovine tog teritorija uz pomoć tisuća sjevernokorejskih vojnika. Zapadne procjene tvrde da je oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika angažirano u regiji Kurska, od kojih je čak 4000 poginulo ili ranjeno. "Općenito, učinkovitost vojnih operacija niža je od očekivane. Sustav nije bio posebno pripremljen - ni za gubitak teritorija ni za toliko dugu bitku", rekao je Mihail Vinogradov, čelnik St. Peterburg Politics Foundationa.
Sve veće nezadovoljstvo Rusa
Borbe se vode na relativno ograničenom području Kurske regije, malom dijelu najveće zemlje na svijetu, koja se proteže na 11 vremenskih zona. Ipak, ukrajinski upad u regiju od oko milijun stanovnika, koja je otprilike veličine Belgije, šokirao je Ruse i razotkrio im posljedice rata koji je započeo Putin.
"To je vrlo važna operacija, što će se vidjeti kad postignemo diplomatsko rješenje rata", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u srijedu u Kijevu te dodao: "Situacija u Kursku je stabilna i Rusija nas neće moći izgurati s ovog teritorija u bliskoj budućnosti."
S obzirom na to da su ruski dužnosnici izračunali da je oko 150.000 ljudi u Kurskoj regiji raseljeno zbog borbi, nezadovoljstvo neuspjehom države da zaštiti svoje stanovnike raste. Stotine ljudi prosvjedovale su u Kursku u siječnju smatrajući da dužnosnici čine premalo da udome raseljene osobe ili im pomognu pronaći nestale rođake.
"U našoj zemlji vodi se rat i pokazalo se da je država potpuno nespremna za to. Nikad nije bilo tako masovne evakuacije u Kurskoj regiji, čak ni tijekom Drugog svjetskog rata", rekao je Vladimir Sinelnikov, aktivist i volonter koji traži nestale osobe u područjima koja je zauzela Ukrajina.
Kremlj tretira Kursk kao regionalni, a ne nacionalni problem, što znači da nema žurbe, smatra Nikolaj Petrov, savjetnik u londonskom think tanku Chatham House.
Što želi Zelenski, a što Putin?
Zelenski je ubrzo nakon početka operacije rekao da je cilj stvaranje tampon- zone za zaštitu pograničnih zajednica od ruskih napada. Ukrajinski vojni zapovjednici također su nastojali ublažiti pritisak na ukrajinsku bojišnicu prisiljavajući Moskvu da preraspodijeli trupe za obranu Kurska. Iako operacija Kursk nije zaustavila napredovanje Rusije u istočnoj Ukrajini, Kremlj je poslao tisuće vojnika da pokušaju vratiti kontrolu nad ovom regijom.
Ipak, na svojoj godišnjoj konferenciji za novinare u prosincu Putin je na pitanje jednog stanovnika Kurska o tome koliko će Rusiji trebati da istjera ukrajinske trupe, odgovorio: "Ne mogu i ne želim dati konkretan datum."
To bi moglo opteretiti Putina jer ga Trump pritišće da započne pregovore o okončanju rata i prijeti novim sankcijama ako to odbije. Unatoč postupnom povlačenju na istoku Ukrajine, Zelenski će moći iskoristiti uporište u Kursku za trgovanje okupiranim teritorijem. Rusija trenutno kontrolira približno petinu ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, koji je Putin anektirao 2014. godine.
Kremlj je signalizirao da je njegova strategija nastavak ofenzive kako bi pokušao izvršiti pritisak na Ukrajinu i SAD da pristanu na uvjete Moskve, a dužnosnici tvrde da Rusija može ratovati još dvije do tri godine. "Putin mora odrediti prioritete jer su njegove snage iscrpljene", a čini se da je više usredotočen na dobitke u Ukrajini nego na vraćanje teritorija u Kurskoj regiji", rekao je Bota Iliyas, viši analitičar u Prismu, strateškoj obavještajnoj tvrtki u Londonu.
Nakon prosvjeda stanovnika zbog manjkave pomoći Putin je u prosincu smijenio guvernera Kurske regije i zamijenio ga zastupnikom iz ruske Državne dume Aleksandrom Hinštejnom, rekavši mu da sada traži krizni menadžment.
Lokalni dužnosnici kažu da je oko 2000 civila nestalo iako neki stanovnici procjenjuju da ih je ukupno više od 3000. Ljubova Priluckaja, agentica za nekretnine u Kursku, kaže da je nazvala svoje roditelje koji žive u blizini Sudže na dan kad je napad počeo i rekla im da bježe. "Od tada nisam čula ni riječ od njih", rekla je Priluckaja.