Foto: Index/Wikipedia/Pixsell/Sanjin Strukic
MLADI u Europi sve su manje su religiozni, pokazalo je najnovije istraživanje. Proveo ga je Stephen Bullivant, profesor teologije i sociologije religije na londonskom katoličkom sveučilištu St Mary’s, u suradnji s pariškim Katoličkim institutom.
Ovakvo istraživanje zanimljivo je i u kontekstu današnjeg prosvjeda protiv Istanbulske konvencije. Naime, iako je Crkva danima svojski pozivala ljude iz cijele Hrvatske na okupljanje u Zagrebu, brojka okupljenih na Trgu bana Jelačića bila je razočaravajuća.
>> Organizatori tvrde da je protiv Istanbulske prosvjedovalo 50,000 ljudi, policija kaže da ih je bilo 10 puta manje
Istraživanje se temelji na podacima koji su prikupljani od 2014. do 2016. među mladima između 16 i 29 godina u 21 europskoj zemlji. Rezultati pokazuju da u najmanje deset europskih zemalja više od polovine mladih nema osjećaj nikakve vjerske pripadnosti.
Najmanje religiozna je Češka u kojoj 91 posto ispitanika u toj dobnoj skupini nema nikakvu vjersku pripadnost, a slijede je Estonija, Švedska i Nizozemska gdje između 70 i 80 ispitanih nema vjersku pripadnost, a u Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Belgiji, Francuskoj, Finskoj, Danskoj, Norveškoj i Španjolskoj je taj broj iznad 50 posto.
Hrvatska nije bila u istraživanju, no postoje podaci koji pokazuju da se taj trend ne zaobilazi ni Hrvatsku.
Hrvati se najviše u Europi žale na miješanje Crkve u politiku, misle da je previše fokusirana na novac i moć
Ugledni Pew Research Center od lipnja 2015. do srpnja 2016. proveo je veliko terensko istraživanje u 18 zemalja srednje i istočne Europe među kojima je i Hrvatska.
U Hrvatskoj se 86 posto ispitanika izjasnilo vjernicima, što se podudara s postotkom katolika u posljednjem popisu stanovništva 2011. godine. No, ono što upada u oči iz tog istraživanja je da Hrvati imaju više negativne nego pozitivne stavove o vjerskim institucijama.
Tako se u Hrvatskoj, najviše od svih zemalja u kojima je provedeno istraživanje, ispitanici žale da se Crkva previše miješa u politiku. Tako se izjasnilo 72 posto Hrvata, što je gotovo dvostruko više nego u drugim zemljama.
Katoličanstvo Hrvati povezuju s nacionalnim identitetom
Isto je istraživanje pokazalo da se u Hrvatskoj katoličanstvo uvelike povezuje s nacionalnim pripadanjem. Primjerice, oko 58 posto Hrvata smatra da je pripadnost katoličkoj vjeri važna da bi se netko mogao smatrati pravim Hrvatom. Po tome je Hrvatska druga u krugu katoličkih zemalja, odmah nakon Poljske sa 64 posto.
Oko 27 posto katolika u Hrvatskoj reklo je da posjećuje crkvu na tjednoj bazi. To je značajno manje nego kod katolika u BiH kojih 54 posto svakog tjedna ide u crkvu.
Pew Research Center u istraživanju se bavio i pitanjem homofobije. Mlađi ljudi pokazali su se nešto tolerantnijima od starijih. U Hrvatskoj 33 posto mlađih od 35 smatra da bi istospolne brakove trebalo legalizirati. Taj je postotak nešto niži (30 %) kod starijih od 35.
U deset godina broj katolika pao za 200.000, a udvostručio se broj nevjernika
Hrvati također više od svih drugih nacija misle kako su vjerske institucije previše fokusirane na novac i moć. Tako se izjasnilo 66 posto Hrvata. Većina Hrvata misli i da se vjerske institucije previše bave pravilima.
Da bi Crkva morala biti odvojena od države, misli 69 posto ispitanika u Hrvatskoj, dok ih 27 posto misli da bi vlasti trebale pomagati širenje vjere. Kako je istraživanje provedeno na svim dobnim skupinama, možemo pretpostaviti da bi ti postoci među mladima bili i veći.
Da broj katolika opada u Hrvatskoj, pokazao je i posljednji popis stanovništva. Prema njemu, u Hrvatskoj je 2011. bilo 200 tisuća manje katolika nego 2001. godine.
Broj ateista, agnostika i onih koji se religijski ne izjašnjavaju istovremeno se gotovo udvostručio pa ih je na posljednjem popisu stanovništva bilo 290 tisuća.
Većina Hrvata ne slaže se sa stavom Katoličke crkve u Hrvatskoj
I najnovije istraživanje javnog mnijenja o Istanbulskoj konvenciji od prije nekoliko dana pokazuje da Crkva više nema potporu većine Hrvata u za nju ključnim pitanjima.
Anketu je provela agencija Ipsos na 604 punoljetna ispitanika, a pokazala je da 66 posto ispitanika podržava ratifikaciju. 32 posto ispitanika izjasnilo se da ne podržava ratifikaciju Konvencije.
Podsjetimo, Crkva se proteklih dana i tjedana više ili manje otvoreno jasno izjašnjavala protiv Istanbulske konvencije. S oltara se pozivalo na prosvjed protiv Konvencije, a danas je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskup Želimir Puljić, izjavio da se Konvencijom uvodi rodna ideologija, a da se svatko tko prihvati rodnu ideologiju sam isključuje iz Crkve.
I u Hrvatskoj se vide pomaci
"Religija je pri kraju snaga", rekao je Bullivant, teolog koji je proveo istraživanje o religioznosti mladih u Europi. "Uz časne iznimke, sve više mladih ne identificira se s religijom", ustvrdio je.
Smatra da će to u budućnosti biti samo izraženije. "Kršćanstvo kao zadano, kao norma, stvar je prošlosti i to vjerojatno zauvijek. Ili barem za idućih sto godina", tvrdi Bullivant.
Njegova je teza, zapravo, vrlo logična. Ako su mladi u Europi sve manje religiozni, a svi pokazatelji pokazuju da jesu, onda je i njena budućnost sve manje religiozna.
Prema onome što možemo zaključiti iz istraživanja Pew Reserch Centra, posljednjeg popisa stanovništva, ali i javnog mnijenja koje odudara od stavova Crkve, taj proces odbacivanja religije, iako je znatno sporiji, ne zaobilazi ni Hrvatsku.