ČLANOVI Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP) izvrgnuti su optužbama kako pokušavaju provesti neku vrstu državnog udara i djelovati protuustavno nakon što je na sjednici SIP-a dan ranije postignuta suglasnost kako upravo to tijelo treba donijeti odluku o načinu popunjavanja Doma naroda parlamenta Federacije BiH i time riješiti problem nastao stavljanjem izvan snage dijelova Izbornog zakona BiH.
Brojna politička reagiranja koja prijete zaoštravanjem postizbornog kaosa u BiH uslijedila su nakon što je postalo izvjesno kako bi većina članova SIP-a mogla glasovati za odluku koja bi kao osnovu za raspodjelu mandata po županijama uzela popis stanovništva iz 2013. godine.
Komplikacije u Ustavu
Takvu mogućnost odlučno odbacuju dva bošnjačka člana SIP-a Suad Arnautović i Ahmet Šantić. Hrvatski članovi Stjepan Mikić i Vlado Rogić podjednako odlučno su za to da osnova bude popis iz 2013. i u tome ih podupire srpski član SIP-a Novak Božičković kao i članica iz reda ostalih Irena Hadžiabdić, dok je predsjednik SIP-a Branko Petrić ostao nejasan jer je izjavio kako je njemu prihvatljiv i popis iz 2013. kao i onaj iz 1991. godine.
Zastupnike u entitetskom Domu naroda, njih 57, delegiraju skupštine deset županija koliko ih ima u Federaciji BiH. Koliko će točno zastupnika iz svake županije i koje nacionalnosti biti birano, utvrđuje SIP, jer je tako propisano Izbornim zakonom u kojemu također stoji odrednica da se takve odluke nakon svakih izbora donose na temelju rezultata "posljednjeg popisa" stanovništva.
No kako u BiH ništa nije jednostavno, tako nije jednostavno provesti ni ovu odredbu jer u Ustavu Federacije BiH stoji kako osnova za popunu Doma naroda ostaje popis iz 1991. godine sve do proglašenja potpune provedbe Aneksa VII Daytonskog sporazuma koji jamči pravo nesmetanog povratka svih prognanih i izbjeglih prijeratnim domovima.
Problem apsolutne većine
U BiH još nitko nije proglasio kako je taj proces okončan pa je formalno-pravno ta odrednica entitetskog ustava i dalje na snazi iako su iz HDZ BiH Ustavnom sudu BiH podnijeli apelaciju i protiv te norme, a pravorijek o tome još nije donesen.
Dodatni je problem to što je iz Izbornog zakona BiH upravo pravorijekom Ustavnog suda BiH na temelju apelacije Bože Ljubića izbačena odredba koja je govorila o tome da se iz svake županije u Dom naroda bira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda dok u Ustavu Federacije BiH opet stoji odredba kojom je propisano upravo to.
Problem se svodi na to hoće li apsolutnu većinu u hrvatskom klubu budućeg Doma naroda parlamenta Federacije BiH kontrolirati HDZ BiH sa svojim partnerima ili će multietničkim strankama uspjeti da izaberu 6 od 17 Hrvata u tom klubu iz svojih redova pa na taj način bitno utjecati na procese donošenja odluka.
Pravnici i političari u BiH potpuno različito tumače što je "starije" - Izborni zakon na državnoj razini ili pak Ustav Federacije BiH, a pri tom je jasna podjela na stranke koje okupljaju pretežito bošnjačko članstvo i na hrvatske. Prve ultimativno traže da se Dom naroda popunjava temeljem popisa iz 1991. godine uz pravo svake županije da delegira bar po jednog zastupnika iz reda svakog naroda, dok HDZ BiH i njegovi saveznici inzistiraju na popisu iz 2013. i na raspodjeli mandata temeljem većinske etničke strukture u svakoj županiji.
Blokada uspostave vlasti
Iz Stranke demokratske akcije (SDA) u četvrtak su od SIP-a zatražili da odluku o načinu popune Doma naroda donese striktno se držeći odredbi Ustava FBiH.
"To podrazumijeva da odluka SIP-a mora poštovati dva ključna načela sadržana u Ustavu FBiH. Prvi je minimalna zastupljenost koja se odnosi na to da se iz svake županije ukoliko postoji izabran najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda mora delegirati u Dom naroda FBiH. Drugo ustavno načelo je primjena popisa iz 1991. godine koji se mora primjenjivati sve do konačne provedbe Aneksa VII Daytonskog sporazuma", naveli su u reagiranju iz SDA.
Još oštrije su reagirali iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) i Demokratske fronte (DF) najavivši kako su spremni i na blokadu uspostave vlasti ukoliko SIP donesen odluku koju oni smatraju protuzakonitom i neustavnom.
Blokadu bi, kako su najavili, proveli tako što jednostavno ne bi obavili izbor zastupnika iz onih županija u kojima oni mogu kontrolirati taj proces pa Dom naroda ne bi mogao biti konstituiran, a tako ni izvršna vlast u Federaciji BiH kao ni zakonodavna na državnoj razini jer upravo entitetski Dom naroda bira po pet hrvatskih i bošnjačkih zastupnika za Dom naroda parlamenta BiH, a bez tog tijela nije moguće donositi zakone.
"U Ustavu FBiH jasno je navedeno da se koristi popis iz 1991. godine do okončanja procesa povratka i tu nema dvojbe. U Izbornom zakonu jasno je navedeno da se popuna Doma naroda vrši iz svih županija. Dovoljno je da jedna županija to ne učini i da se proces popune smatra nezavršenim", kazao je Suad Došlo, zastupnik SDP-a u skupštini Bosansko-podrinjske županije.
Pokušaj državnog udara
Zastupnica DF-a u toj županijskoj skupštini Edita Velić kazala je kako bi raspodjela mandata temeljem popisa iz 2013. godine bila obično udovoljavanje zahtjevima HDZ-a.
"To nije ništa drugo do pokušaj državnog udara", kazala je Velić.
U HDZ-u stvari, naravno, vide potpuno drukčije. Dužnosnica te stranke Borjana Krišto koja je ponovo izabrana za zastupnicu u Zastupničkom domu parlamenta BiH kazala je kako osnova za popunjavanje Doma naroda može biti samo Izborni zakon te da SIP tu nema razloga za dvojbe.
"Svatko o svemu može razgovarati, ali popuna domova naroda je stvar provedbe odluke Ustavnog suda BiH. Jasno je rečeno da se ona može provesti samo kroz Izborni zakon BiH", kazala je Krišto za portal Klix.
Članovi SIP-a narednog bi tjedna trebali razmatrati prijedloge odluke o tome kako popuniti federalni Dom naroda.
Predsjednik SIP-a Branko Pterić zatražio je od stručne službe da pripremi različite verzije prijedloga, a o tome koji će biti usvojen odlučivat će se većinom glasova članova ovog tijela kojemu je, kako je kazao njegov član Vlado Rogić, sada ostao "vrući krumpir" od kojega su pobjegli političari, iako je upravo njihova zadaća bila riješiti ovaj problem kroz izmjene Izbornog zakona u parlamentu BiH.