Kreće obnova muzeja u Splitu. "Želimo izložiti sarkofag kraljice Jelene"

Ilustracija: Ivo Cagalj/PIXSELL

S gotovo 3 milijuna i 600 tisuća eura Ministarstvo kulture i medija pokreće obnovu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, jednog od najstarijih hrvatskih muzeja i ključne ustanove za hrvatsku kulturu, baštinu i identitet, odnosno za tumačenje najranije nacionalne povijesti.

"U godini u kojoj MHAS obilježava 130 godina postojanja, osigurano je financiranje prve faze obnove sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“ u iznosu od 3.594.426,97 eura", izvijestili su iz Ministarstva kulture.

Zgrada muzeja izgrađena 1976. sjajan je projekt moderne hrvatske arhitekture, arhitekta Mladena Kauzlarića, no nažalost nikada nije dobila primjeren sustav klimatizacije te tako ni osnovne muzeološke mikroklimatske i sigurnosne uvjete.

Stoga će, istaknuli su, osigurana financijska sredstva, pola stoljeća nakon izgradnje, omogućiti dovršetak zgrade ugradnjom učinkovitog sustava klimatizacije i fotonaponske elektrane na krovu te promjene pročelja muzejska poslovne zgrade, izolacije čitavoga pokrova i niz neophodnih izmjena zastarjelih instalacija.

"Želimo stvoriti uvjete za novi stalni postav"

Navedenim radovima, čiji je završetak predviđen u 2025. godini, konačno će se stvoriti uvjeti za novi stalni postav Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i prezentaciju najvrjednije nacionalne baštine kao što su kameni spomenici od Višeslavove krstionice, natpisa hrvatskih knezova Branimira, Muncimira i Držislava do sarkofaga kraljice Jelene iz Solina, poručili su iz Ministarstva kulture.

Naglasili su i da je svojim ogromnim fondom starohrvatske arheološke baštine od oko 20 000 predmeta, od čega je u stalnom postavu izloženo tek oko 25 posto, bogatom zbirkom ranosrednjovjekovne pleterne i figuralne plastike te latinskih starohrvatskih epigrafskih spomenika, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika jedan od najvećih zbirki takve vrste u Europi.

"Povijesno najvrjedniju kolekciju predstavljaju spomenici od 9. do 12. stoljeća na kojima su uklesana imena hrvatskih vladara te svjetovnih i crkvenih dostojanstvenika, pa taj dio arheološke zbirke Muzeja HAS, kao najstariji hrvatski "arhiv" (arhiv u kamenu) ima iznimnu povijesnu dokumentarnu vrijednost", dodali su iz Ministarstva kulture.

Do sada su, kažu, donesene odluke o financiranju energetske obnove zgrade Državnog arhiva u Sisku, ljetnikovca Crijević-Pucić u Dubrovniku, zgrade Kazališno-koncertne dvorane Ivana Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu, Muzeja grada Koprivnice, Guvernerove palače u Rijeci, Gradske knjižnice i čitaonice Lipik, Starog grada u Varaždinu, Samoborskog muzeja, Gradske knjižnice ˶Juraj Šižgorić" i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku te Gradske knjižnice Valpovo.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.