PREDSJEDAVAJUĆI Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić rekao je u intervjuu za crnogorski RTCG kako razumije odluku predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da ne posjeti Sarajevo pošto se tomu usprotivio srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Komšić je u emisiji Teleskopija emitiranoj večeras rekao da je Dodikovo protivljenje posjetu Đukanovića apsurdno jer je upravo "on, dok je bio predsjedavajući Predsjedništva, odlučio da prvi uputi poziv predsjedniku Crne Gore".
Komšić bi postupio isto kao i Đukanović
"Kada smo odredili datum, on se tome usprotivio, zbog, koliko sam ja mogao da vidim, događaja u Crnoj Gori, odnosa Beograda, Banje Luke prema tim događajima, što je prema meni apsurdno, nepromišljeno i nadam se da neće ostaviti traga na odnose Crne Gore i BiH, koji su do sada bili odlični", rekao je Komšić.
Rekao je da bi na Đukanovićevom mjestu postupio na istovjetan način.
"Nažalost, zbog nekih naših potpuno besmislenih razmirica u Bosni i Hercegovini i stava Dodika, mog i gospodina Džaferovića ovdje u Predsjedništvu BiH, nije ostvaren ovaj posjet", rekao je Komšić.
Đukanović je trebao u BiH boraviti jučer i danas, no rekao je da "neće posjetiti Sarajevo i da je potez Dodika dio nacionalne predstave koju ne treba dalje hraniti".
Dodik stavio veto na zaključak o posjetu
Dodik je na sjednici Predsjedništva BiH sredinom veljače stavio veto na zaključak o posjetu Đukanovića Sarajevu, proglašavajući ga "destruktivnim po vitalni interes Republike Srpske".
Tu odluku krajem prošlog tjedna podržala je Narodna skupština RS-a, a Dodik je tom prilikom rekao da "osporava posjet crnogorskog predsjednika BiH jer bi se to protumačilo kao podrška političkoj strukturi koja, između ostalog, osporava imovinu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori".
U Crnoj Gori se od početke godine u organizaciji Srpske pravoslavne crkve dva puta tjedno nakon večernjih molitvi održavaju prosvjedne šetnje protiv zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je crnogorski parlament donio u posljednjim danima prošle godine. Predstavnici SPC-a tvrde da se zakonom žele oteti crkve i manastiri te vjerske zajednice, a njihove stavove podržavaju vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj.
Crnogorska vlada ranije je poručila da ne dopušta miješanje u unutarnja pitanja Crne Gore, pa ni ona koja dolaze iz Beograda ili Banje Luke.